Nedostatak željeza kod žena vrlo je raširen: preporuke ginekologinje

Zašto je našem tijelu potrebno željezo?

Prema Njemačkom društvu za prehranu (DGE) željezo je jedan od životno važnih elemenata u tragovima koje tijelo ne može samo proizvesti. Većina željeza u tijelu nalazi se u hemoglobinu crvenih krvnih stanica. Zalihe željeza postoje i u jetri, slezeni i koštanoj srži. Željezo se nalazi i u mioglobinu, crvenom pigmentu mišića.
„Zadaća hemoglobina jest prenositi kisik iz pluća do naših organa i mišića. Ako nedostaje željeza, ta opskrba postupno sve slabije funkcionira“, objašnjava dr. Lunzer-Mühl. Željezo je potrebno i za proizvodnju energije u stanicama, sposobnost mišića za rad, imunosni sustav te različite metaboličke procese. Među ostalim, važno je za sintezu DNK i metabolizam vitamina A, D i K.

Kako prepoznati nedostatak željeza?

„Tegobe kod nedostatka željeza često se razvijaju postupno i nisu uvijek jednoznačne“, kaže stručnjakinja. Umor, smanjena sposobnost podnošenja napora ili problemi s koncentracijom ponekad se pripisuju i drugim uzrocima, primjerice zahtjevnoj obiteljskoj svakodnevici s malom djecom, prevelikom mentalnom opterećenju ili nedostatku sna.

Sljedeći simptomi tipični su za nedostatak željeza:

• neuobičajen ili dugotrajan umor
• problemi s koncentracijom i „moždana magla“
• smanjena tjelesna izdržljivost
• glavobolja ili vrtoglavica
• lupanje srca ili nedostatak zraka pri naporu
• bljedilo
• opadanje kose i lomljivi nokti
• ispucani kutovi usana
• nemirne noge, osobito navečer
• povećana sklonost infekcijama

Koje krvne vrijednosti upućuju na nedostatak željeza?

Vrijednost željeza u serumu pokazuje trenutačnu količinu željeza koja cirkulira krvlju — bilo u nevezanom obliku bilo vezana za transportne proteine. „Međutim, sama vrijednost željeza u serumu nije osobito informativna jer znatno varira“, objašnjava dr. Lunzer-Mühl. „Zato pojedinačnu vrijednost nikada ne treba procjenjivati izdvojeno. I referentni rasponi mogu se razlikovati ovisno o laboratoriju.“
Najvažniji pokazatelj zaliha željeza jest feritin. On pokazuje koliko su dobro popunjene zalihe željeza u tijelu. Prema kriterijima Svjetske zdravstvene organizacije, kod zdravih odraslih osoba vrijednost feritina niža od 15 µg/l upućuje na ispražnjene zalihe željeza. Međutim, mnogi stručnjaci u slučaju simptoma već vrijednosti niže od približno 30 µg/l smatraju preniskima. „Točna procjena ovisi o simptomima, laboratorijskim nalazima i individualnoj situaciji“, naglašava ginekologinja.
Feritin može biti povišen kod upala, infekcija ili određenih kroničnih bolesti. „Zbog toga prividno normalna vrijednost može prikriti nedostatak“, upozorava stručnjakinja. Prema WHO-u, kod upalnih bolesti već vrijednost feritina niža od 70 µg/l može upućivati na nedostatak željeza.

Zato se uz feritin promatraju i druge krvne vrijednosti:

• Hemoglobin (Hb) pokazuje postoji li već slabokrvnost (anemija). „Kod žena koje nisu trudne WHO anemijom smatra vrijednost nižu od 12 g/dl. U trudnoći je granična vrijednost načelno niža i ovisi o razdoblju trudnoće“, objašnjava ginekologinja.
• Srednji volumen eritrocita (MCV) i prosječni sadržaj hemoglobina u eritrocitu (MCH) opisuju veličinu, odnosno sadržaj hemoglobina u crvenim krvnim stanicama. Kod dugotrajnijeg nedostatka željeza obje su vrijednosti često snižene.
• Zasićenost transferina pokazuje koliki je udio transportnog proteina transferina doista vezan uz željezo. Niska zasićenost ide u prilog dijagnozi.
• C-reaktivni protein (CRP) najvažniji je laboratorijski pokazatelj u krvi za otkrivanje upale. Upala može utjecati na vrijednost feritina i učiniti je nepouzdanom.

Nedostatak željeza i anemija uzrokovana nedostatkom željeza

„Kod nedostatka željeza najprije se smanjuju zalihe željeza. Anemija uzrokovana nedostatkom željeza nastaje tek poslije, kada tijelo više ne može stvarati dovoljno hemoglobina i crvenih krvnih stanica“, objašnjava ginekologinja. „Međutim, uredna krvna slika ne isključuje rani nedostatak željeza.“ Zato je moguće imati tegobe iako je vrijednost hemoglobina još unutar normalnog raspona.
Kod izražene anemije uzrokovane nedostatkom željeza mogu se pojaviti simptomi poput nedostatka zraka, ubrzanog rada srca, izrazite slabosti ili problema s cirkulacijom. „Takve tegobe treba što prije liječnički razjasniti“, upozorava ginekologinja.

Koji su uzroci nedostatka željeza?

Prema Njemačkom društvu za prehranu (DGE), u rizične skupine ubrajaju se dojenčad, djeca i adolescenti, žene prije menopauze, trudnice, vrhunski sportaši te osobe koje često daruju krv. Osobe koje se hrane vegetarijanski ili veganski trebaju osobito paziti na uravnoteženu prehranu i dostatan unos hranjivih tvari. Kronične upalne bolesti probavnog sustava, primjerice Crohnova bolest ili celijakija, mogu uzrokovati nedovoljnu apsorpciju hranjivih tvari iz probavnog trakta. Apsorpcija željeza može biti smanjena i nakon operacija želuca ili crijeva. Kod kroničnih upala, primjerice kroničnih bolesti bubrega, crijeva i pluća, raka i pretilosti, oslobađanje pohranjenog željeza iz tkiva u krvotok može biti poremećeno.
Tada govorimo o funkcionalnom nedostatku željeza. Nedostatak željeza može nastati i zbog gubitka krvi pri nezgodama ili porodu te zbog neprimijećenih krvarenja u probavnom sustavu. „Kod ponavljajućeg nedostatka željeza nije dovoljno samo nadoknaditi željezo, nego uvijek treba utvrditi i uzrok“, naglašava dr. Lunzer-Mühl.

Nedostatak željeza kod žena

„Kod žena koje imaju menstruaciju redovit gubitak krvi jedan je od najčešćih uzroka nedostatka željeza“, kaže ginekologinja. Posebno su ugrožene žene i djevojke s vrlo dugim ili obilnim menstruacijskim krvarenjem jer se sa svakim mililitrom krvi gubi i željezo. Potreba za željezom znatno je povećana i tijekom trudnoće i dojenja.

Kada se menstruacija smatra preobilnom?

Kod hipermenoreje riječ je o neuobičajeno obilnom menstruacijskom krvarenju. No koliko je krvi previše, a što je još normalno? I kako se količina krvi uopće može procijeniti? „U svakodnevnom životu nitko ne mora mjeriti količinu krvi do mililitra“, objašnjava dr. Lunzer-Mühl. „Ključno je koliko krvarenje narušava svakodnevni život. U medicinskom smislu menstruacija se smatra obilnom ako gubitak krvi ograničava tjelesne, društvene ili poslovne aktivnosti.“ Tipični znakovi obilnog menstruacijskog krvarenja jesu:

• Uložak ili tampon potrebno je promijeniti već nakon jednog do dva sata.
• Potrebno je istodobno upotrebljavati dva menstrualna proizvoda, primjerice uz menstrualnu čašicu i uložak.
• Krvarenje traje dulje od sedam dana.
• Izlučuju se veći krvni ugrušci.
• Unatoč menstrualnoj zaštiti, krv probije na odjeću ili posteljinu.
• Zbog krvarenja izbjegavaju se sport, posao ili druge aktivnosti.
• Tijekom ili nakon menstruacije javljaju se izrazit umor, vrtoglavica ili nedostatak zraka.

„Vrlo obilna menstruacija nije nešto što žena jednostavno mora podnositi“, naglašava ginekologinja. „U pozadini mogu biti, primjerice, hormonski poremećaji, miomi, polipi, adenomioza ili, rjeđe, poremećaj zgrušavanja krvi.“ Zato bi djevojke i žene koje imaju tegobe trebale ginekološki utvrditi uzrok i liječiti ga.

Željezo pri planiranju trudnoće i tijekom trudnoće

Dovoljan unos željeza vrlo je važan pri planiranju trudnoće i tijekom trudnoće. „Nedostatak željeza doduše ne sprečava automatski trudnoću. Međutim, za tijelo je znatno povoljnije započeti trudnoću s dobro popunjenim zalihama“, objašnjava ginekologinja.
Idealno bi bilo provjeriti zalihe željeza već prije trudnoće, osobito u slučaju obilnih menstruacija, veganske ili vegetarijanske prehrane, ranijeg nedostatka željeza ili izraženog umora. Tijekom trudnoće redovito se kontrolira krvna slika. „Ako postoji povećan rizik ili je vrijednost hemoglobina odstupajuća, potrebno je dodatno odrediti i vrijednost feritina“, objašnjava stručnjakinja. Naime, tijekom trudnoće povećava se potreba za željezom jer tijelo mora proizvesti više krvi kako bi opskrbilo posteljicu i dijete. Prema Austrijskom liječničkom časopisu, željezo ima važnu ulogu u rastu i razvoju središnjeg živčanog sustava te moždanih funkcija nerođenog djeteta. Nedostatak željeza, s anemijom ili bez nje, povećava i rizik od prijevremenog poroda, niske porođajne težine te perinatalne i neonatalne smrtnosti. Status željeza utječe i na dojenje te količinu majčina mlijeka jer se ono stvara iz krvi. Kod anemije uzrokovane nedostatkom željeza količina mlijeka može biti smanjena.

Međutim, preparate željeza ne bi trebalo uzimati nasumično, na vlastitu ruku i u visokim dozama. „Dozu, preparat i trajanje terapije treba uskladiti s liječnicom ili liječnikom koji vodi liječenje“, naglašava ginekologinja.

Kako se može liječiti nedostatak željeza?

Infuzije željeza i pripravci željeza

Kada se nedostatak željeza može liječiti dodacima prehrani, a kada je potrebna infuzija željeza? „Kod blagog do umjerenog nedostatka željeza pripravci željeza za oralnu primjenu najčešće su prvi izbor“, kaže stručnjakinja. „Presudno je odabrati odgovarajući pripravak s terapijski dovoljnom količinom elementarnog željeza. Uobičajeni multivitaminski pripravak najčešće nije dovoljan za liječenje stvarnog nedostatka.“
Međutim, tablete željeza ne podnose svi dobro. Mogu uzrokovati mučninu, bolove u trbuhu, zatvor ili proljev. Tamna boja stolice, s druge strane, najčešće je bezopasna. „Koja su doza i ritam uzimanja prikladni, treba odrediti individualno“, kaže dr. Lunzer-Mühl.

Intravenska infuzija željeza ponajprije je opravdana u sljedećim slučajevima:

• oralni pripravci ne podnose se ni nakon prilagodbe
• željezo se ne apsorbira dovoljno kroz crijeva; izraženi nedostatak potrebno je brzo nadoknaditi
• prisutna je izražena anemija
• i dalje dolazi do značajnog gubitka krvi
• iječenje tabletama nema dovoljan učinak

„Infuzija ipak nije wellness-tretman za nespecifičan umor“, naglašava ginekologinja. „Trebala bi se primijeniti tek nakon potvrđene dijagnoze, izračuna potrebne količine željeza i liječničke procjene koristi i rizika.“ I nakon uspješnog liječenja potrebno je utvrditi zbog čega je nedostatak nastao — u suprotnom će se zalihe ubrzo ponovno isprazniti.

Prehrana bogata željezom

Tijelo ne može samo proizvesti željezo, pa ga je potrebno redovito unositi hranom. Prema Njemačkom društvu za prehranu (DGE), tijelo bolje iskorištava željezo iz namirnica životinjskog podrijetla nego iz biljnih izvora. Zato se željezo smatra kritičnim nutrijentom u vegetarijanskoj ili veganskoj prehrani te se preporučuje savjetovanje s nutricionistom. Ipak, pažljivim odabirom biljnih izvora željeza može se postići usporediv, a ponekad i veći unos željeza nego kod osoba koje jedu i namirnice životinjskog podrijetla.
Dobri izvori željeza su proizvodi od cjelovitih žitarica, meso (osobito iznutrice poput jetre i bubrega), mahunarke (primjerice leća, grah i grašak), zeleno lisnato povrće (primjerice špinat i matovilac) te orašasti plodovi i sjemenke (primjerice bučine sjemenke i indijski oraščići). Lisičarke i tamna čokolada također imaju visok udio željeza, ali ne bi ih trebalo konzumirati u većim količinama. Vitamin C poboljšava apsorpciju željeza, dok je određeni biljni sastojci, takozvani polifenoli (primjerice u kavi i crnom čaju), otežavaju.