Vitamin D: endokrinologinja odgovara na najvažnija pitanja

Zašto nam je potreban vitamin D?

Strogo gledano, vitamin D uopće nije vitamin. Riječ je o prohormonu, odnosno preteči hormona koji se u tijelu pretvara u aktivni steroidni hormon kalcitriol.
Steroidni hormoni, za razliku od drugih skupina hormona, mogu izravno ući u tjelesne stanice i tamo se vezati na receptore. Kao glasničke tvari prenose važne informacije između tkiva.

„Vitamin D ima vrlo važne učinke na metabolizam kalcija”, objašnjava dr. Amrein. „Upravlja apsorpcijom kalcija u crijevima, ali i izlučivanjem kalcija putem bubrega.” Osobito su žene u menopauzalnom razdoblju pogođene osteoporozom i trebale bi paziti na zdravlje kostiju. Kod djece ekstreman manjak vitamina D može dovesti čak do deformacija kostiju koje rastu. „Za rahitis ne postoji registar, ali ta bolest i dalje postoji, iako bi je bilo tako jednostavno spriječiti”, kaže stručnjakinja.

Važna povezanost postoji i između imunosnog sustava i vitamina D. „To je posebno zanimljivo s obzirom na infekcije, ali i autoimune bolesti te karcinome”, naglašava endokrinologinja. „S omega-3 masnim kiselinama vitamin D ima zaštitni učinak na pojavu autoimunih bolesti.”

Pomaže li vitamin D kod karcinoma?

Spoznaja da je nastanak karcinoma povezan s imunosnim sustavom još je relativno nova. U tijelu se stalno stvaraju nove stanice raka koje u zdravom organizmu imunosni sustav ponovno uništava. Budući da vitamin D podržava imunosni sustav, nameće se pretpostavka da bi se time karcinomi mogli spriječiti. „Zapravo podaci o učestalosti karcinoma nisu dovoljni. Stoga se ne može točno reći sprečava li vitamin D rak”, objašnjava dr. Amrein. „Međutim, postoje podaci o već postojećim karcinomima. Ti podaci pokazuju: ako već imam rak, rizik da ću od njega umrijeti manji je za deset do 15 posto ako uzimam vitamin D.”

Pomaže li vitamin D kod dijabetesa?

Vitamin D ima važnu ulogu u metabolizmu šećera i masti jer izravno utječe na prirodnu proizvodnju, otpuštanje i iskorištavanje inzulina. Manjak vitamina D može povećati rizik od inzulinske rezistencije, šećerne bolesti tipa 1, odnosno autoimuno uvjetovanog dijabetesa, i tipa 2 te osim toga dovesti do oštećenja krvnih žila.

„Iako o tome nema velikih studija, prema trenutačnim podacima uzimanje vitamina D povezano je s 18-postotnim smanjenjem rizika”, kaže dr. Amrein. Osim toga, oboljeli imaju znatno bolju šansu da se iz predijabetesa vrate u normalan metabolizam šećera. „To je jednostavna i cjenovno povoljna poluga na kojoj se može djelovati”, naglašava stručnjakinja.

Kako se vitamin D apsorbira?

Pri dovoljnoj količini sunčeve svjetlosti, osobito UVB-zraka, vitamin D stvara se u samom tijelu. Zato se često naziva i „vitaminom sunca”. Osim toga, vitamin D može se unositi prehranom, na primjer, masnom morskom ribom poput skuše i srdele, gljivama sušenima na suncu i jajima. „Kod klasičnog austrijskog načina prehrane to ipak ima vrlo sporednu ulogu jer te namirnice ne unosimo u dovoljnim količinama”, objašnjava dr. Amrein.
Za vitamin D preporučuje se unos od 600 jedinica dnevno kod djece i 800 jedinica dnevno kod starijih odraslih osoba. Tipičnom prehranom u prosjeku se, međutim, unese samo oko 100 jedinica dnevno. „Ostatak bi se trebao pokriti izlaganjem sunčevoj svjetlosti. U našim geografskim širinama to zimi ipak nije moguće”, kaže endokrinologinja.
Kod manjka vitamina D stoga se preporučuju dodaci prehrani.

Kako prepoznati manjak vitamina D?

„Kod vrlo teškog manjka može se dogoditi da se osoba osjeća neodređeno umorno i ima bolove u mišićima. No to je prije iznimka. Zapravo se manjak uglavnom ne primijeti”, kaže stručnjakinja.
Kod sumnje na manjak vitamina D pacijenti se upućuju na pretrage krvi. Pritom se mjeri razina kalcidiola u krvi. Idealno bi ona trebala biti između 40 i 90 nanograma po mililitru.

Kako spriječiti manjak vitamina D?

Kod beba je danas standard da se u prvoj godini života preporučuje davanje vitamina D kako bi se spriječio rahitis. No kako je sa starijom djecom, adolescentima i odraslima? „Zbog klimatskih uvjeta u našim geografskim širinama ne možemo tijekom cijele godine stvarati dovoljno vitamina D putem sunčeve svjetlosti”, naglašava stručnjakinja. Tijelo si pomaže tako što nastali vitamin D pohranjuje u jetri i masnom tkivu.
Unatoč tome, manjak vitamina D u našim je krajevima raširen upravo u zimskim mjesecima. „Uz to, danas postoji opravdana svijest o tome koliko je važna zaštita od UV-zračenja kako bi se izbjegla oštećenja kože i rak kože”, napominje endokrinologinja.

Tko bi trebao uzimati vitamin D?

Uzimanje vitamina D djelomično je predmet vrlo kontroverznih rasprava. „Uvijek ovisi o tome iz kojeg se kuta promatra. Je li riječ o osobi koja već ima prethodne bolesti? Ili je riječ o osobi koja je u načelu zdrava i nema problema?”, objašnjava dr. Amrein i dodaje: „Međutim, u pogledu zdravlja kostiju treba razmišljati o prevenciji.“

U posebne rizične skupine za manjak ubrajaju se osobe koje rade u smjenama te osobe koje iz različitih razloga ne smiju ili ne žele na sunce ili koje kožu prekrivaju iz vjerskih ili drugih razloga. Osim toga, osobe tamnije kože izložene su većem riziku od razvoja manjka vitamina D jer njihova koža nije toliko osjetljiva na UV-zrake.

U rizičnu skupinu također spadaju trudnice, starije osobe i osobe s različitim bolestima kod kojih vitamin D ima ulogu, primjerice predijabetesom i dijabetesom. Osobe koje boluju od bolesti poput Crohnove bolesti ili ulceroznog kolitisa podložnije su manjku vitamina D. I različiti lijekovi mogu smanjiti apsorpciju vitamina D. „Sveukupno, riječ je o velikim skupinama stanovništva koje bi barem zimi trebale uzimati vitamin D kao dodatak prehrani”, zaključuje stručnjakinja.

Koji se dodaci vitamina D preporučuju?

Stručnjakinja savjetuje kvalitetne pripravke vitamina D koje liječnici propisuju na recept. Dobri pripravci odmah sadržavaju i masnoću, tako da pri uzimanju nije potrebno dodatno progutati žlicu ulja ili pojesti kruh s maslacem. Manje dnevne doze u pravilu su bolje od depo-dodataka prehrani. „No to možda nije preporučljivo za osobu koja je vrlo zaboravljiva. U tom su slučaju prikladniji pripravci koji se uzimaju jednom tjedno”, napominje dr. Amrein.

Može li se vitaminom D predozirati?

Vitamin D pohranjuje se u masnom tkivu i ondje se može nakupljati. „Stoga načelno postoji rizik od intoksikacije koja u najgorem slučaju može dovesti i do smrti. Ipak, riječ je o vrlo, vrlo malom riziku”, kaže endokrinologinja. Takva se intoksikacija može dokazati na temelju velike količine kalcija u kosi i krvi. „Kod ekstremnog predoziranja ljudi su zbunjeni, komatozni”, opisuje dr. Amrein. Kod blažeg predoziranja mogu se pojaviti mučnina, gubitak apetita, grčevi u trbuhu i povraćanje.

S obzirom na velik broj ljudi koji imaju manjak vitamina D i činjenicu da se manjak vitamina D povezuje s mnogim bolestima, pogrešno je demonizirati suplementaciju vitaminom D, smatra stručnjakinja. „Važno je da ne uzimam pripravke nasumično, na svoju ruku i bez poznavanja vlastite razine vitamina D”, naglašava endokrinologinja. Stoga se treba osloniti na kvalitetne proizvode i uzimati ih samo u preporučenoj dozi.

Jesu li dodaci vitamina D dobri za imunosni sustav?

Vitamin D nedvojbeno ima važnu funkciju za zdravlje, osobito za imunosni sustav i zdravlje kostiju. „No ne treba misliti da se s nekoliko dodataka prehrani može nadoknaditi nezdrav način života”, upozorava dr. Amrein. U konačnici su uravnotežena prehrana bogata hranjivim tvarima, sa što manje visokoprerađenih namirnica, sport, dovoljno sna i dobro upravljanje stresom najvažnije poluge.