UV-zaštita i krema za sunčanje za bebe i djecu: savjeti dermatologinje

Zašto je koža beba toliko osjetljiva na UV-zrake?

Koža beba i djece još je nezrela kada je riječ o stvaranju sebuma te je stoga sklona suhoći. Osim toga, otprilike je četiri puta tanja od kože odraslih. Zato UV-zrake mogu prodrijeti mnogo dublje u tijelo.
Postoji još jedan važan razlog zašto kožu beba i male djece treba posebno štititi od UV-zračenja. „Melanociti, odnosno određene pigmentne stanice u koži, na početku života još ne stvaraju melanin. Tamni pigment kože zapravo je naša prirodna zaštita od sunca”, objašnjava dr. Illmer. Ta se zaštita razvija u prvim mjesecima i godinama života, kada je koža izložena dnevnom svjetlu. Osobe tamnije kože stvaraju više melanina od osoba svjetlije puti i zato imaju bolju prirodnu zaštitu od sunčeve svjetlosti.

Zašto su opekline od sunca kod beba toliko opasne?

Opeklina od sunca je opeklina i, ovisno o jačini, može biti neugodna do bolna za bebe i djecu. Već zbog toga roditelji bi svojoj djeci trebali poštedjeti takvo iskustvo. „Osim toga, površina tijela beba i djece u odnosu na tjelesnu masu mnogo je veća nego kod odraslih”, naglašava dr. Illmer.

No opekline od sunca dugoročno imaju i ozbiljne posljedice za zdravlje. „To treba zamisliti ovako: UV-svjetlost prodire kroz kožu sve do stanica. DNA, odnosno nasljedna informacija u stanicama, vrlo je osjetljiva i UV-zračenje je može oštetiti”, kaže dermatologinja. „Kod odraslih melanin djeluje poput zaštitne kape. Kod beba i djece ta melaninska zaštita još ne postoji. Nastala oštećenja DNA tijelo još ne može u potpunosti popraviti. Iz toga se kasnije može razviti melanom, odnosno zloćudni crni rak kože.”

Opekline od sunca u dojenačkoj i ranoj dječjoj dobi ubrajaju se među glavne čimbenike rizika za rak kože i zato ih svakako treba izbjegavati.

Što učiniti ako beba dobije opekline od sunca?

Ako se ipak dogodi da beba ili dijete dobiju opekline od sunca, kožu treba hladiti. „Ali molim vas, nemojte stavljati ledeni oblog, jer bi se dijete moglo pothladiti”, upozorava dr. Illmer. Najprikladniji su aloe vera ili posebni after-sun proizvodi. Ono što se nikako ne smije stavljati na opeklinu od sunca: masne kreme, mast Bepanthen ili ulja. „Te masnoće zapravo zatvaraju upalu u koži”, objašnjava stručnjakinja. Ako je opeklina vrlo jaka i praćena vrućicom, potrebno je posjetiti pedijatra.

Kod opeklina od sunca kod djece mogu pomoći i kućni pripravci. „Svježi sir može se bez problema staviti na kožu. Nakon 15 do 20 minuta treba ga ponovno ukloniti, prije nego što se zagrije i izazove suprotan učinak”, kaže dermatologinja.

Dan nakon toga roditelji bi kožu djeteta opečenu od sunca trebali namazati hidracijskom kremom za njegu. „Takva opeklina od sunca jako isušuje kožu. Zato je važno djetetu davati puno tekućine”, dodaje dr. Illmer.

Koliko dugo bebe i mala djeca smiju biti na suncu?

„Prvih šest mjeseci bebe uopće ne bi trebalo izlagati izravnom ili jakom suncu”, preporučuje dermatologinja. Tek postupno bebu se može navikavati na UV-zračenje. „I tada, molim vas, ne na jako podnevno sunce, nego radije samo poslijepodne i ujutro, i to samo ručice i šake”, naglašava dr. Illmer.
Prema stručnjakinji, određeni je oprez potreban – osobito kada je riječ o opeklinama od sunca. „Naravno, djeci je potrebna sunčeva svjetlost. Zdravo je igrati se vani i kretati se na otvorenom”, kaže dermatologinja. „Samo treba paziti da se koža ne ošteti.” Općenito, u svojoj ordinaciji primjećuje sve veću svijest o UV-zaštiti kod mlađe generacije.

Od kada se dojenčad smije mazati kremom za sunčanje?

U prvih šest mjeseci života dojenčad uopće ne bi trebala biti na suncu, a ne bi se trebali koristiti ni filtri za sunčanje. „Obično dnevno svjetlo nije problematično kad je riječ o UV-zračenju. Doista je riječ o izravnom, jakom suncu”, umiruje dermatologinja. Od šest mjeseci bebe se smiju mazati kremom za sunčanje.

Može li se dječja koža pripremiti za sunce?

UV-zaštita i krema za sunčanje uvijek su važni za bebe i djecu jer se njihova koža zapravo ne može pripremiti za UV-zrake. A što je sa sokom od mrkve kojem se pripisuje određeno UV-zaštitno djelovanje? „Do određene mjere to je točno, ali odgovara tek zaštitnom faktoru 2. Dakle, učinak je vrlo malen”, objašnjava stručnjakinja. Međutim, kod odraslih osoba s alergijom na sunce karotin se kao dodatak prehrani svakako preporučuje. Osim toga, karotin nakon opeklina od sunca može pomoći ubrzati obnovu stanica kože.

Koja je najbolja krema za sunčanje za bebe i malu djecu?

„Preporučujem mineralne kreme za sunčanje koje stvaraju zaštitni film na koži. UV-zrake se reflektiraju na površini kože”, kaže dr. Illmer. Kemijski filtri neutraliziraju zračenje pretvarajući ga u toplinu. „Ti kemijski filtri sami po sebi vrlo su učinkoviti, ali za bebe i djecu ipak nisu najbolji izbor”, kaže stručnjakinja.

Mineralni filtri uglavnom se sastoje od cinka koji je siguran za kožu beba i djece. Prema iskustvu dermatologinje, kreme za sunčanje s mineralnim filtrom najčešće su ljepljivije od krema s kemijskim filtrom. No imaju veliku prednost: ostavljaju bjelkast trag na koži, pa roditelji vrlo dobro mogu vidjeti koji dijelovi tijela još nisu namazani.

Koji zaštitni faktor (ZF) treba imati krema za sunčanje za bebe i djecu?

Zaštitni faktor (ZF) pokazuje za koliko se puta produljuje individualna prirodna zaštita kože. Ona ovisi o pojedinom tipu kože. (Više detalja o tome i o pravilnom izračunu pronađite u sljedećem članku: Koji zaštitni faktor za koji tip kože?)
„ZF 50+ zapravo je najviši zaštitni faktor koji se kod nas može kupiti u redovnoj prodaji”, objašnjava dr. Illmer. „Postoje, doduše, posebne kreme sa ZF 80 ili čak 100, ali one su namijenjene prethodno oštećenoj koži, dakle svakako odraslima.”

Važno je nanijeti dovoljnu količinu kreme za sunčanje i redovito je ponovno nanositi. Naime, voda, znoj te trljanje pijeskom ili odjećom smanjuju zaštitu. „ZF 50 na proizvodu samo znači da je to najveći mogući zaštitni faktor. No postiže se samo ako se nanese doista obilna količina”, kaže stručnjakinja. Za bebe je potrebno oko tri do četiri čajne žličice za cijelo tijelo.

Smiju li se djeca mazati kremom za sunčanje za odrasle?

Kreme za sunčanje za odrasle nisu prikladne za bebinu kožu i na njoj se ni ne testiraju”, kaže dr. Illmer. Vlastitu kremu za sunčanje zato bi za djecu trebalo koristiti samo u nuždi.

Smije li se koristiti krema za sunčanje od prošle godine?

Tuba kreme za sunčanje od prošlog ljeta još je gotovo puna? Nažalost, ipak vrijedi pravilo da ju je bolje baciti i kupiti novu. „Kreme za sunčanje nemaju neograničen rok trajanja – to govori i o kvaliteti proizvoda”, objašnjava dermatologinja. Proizvodi za zaštitu od sunca kojima je istekao rok ponekad se mogu prepoznati po tome što se zgrušavaju ili neobično mirišu. „Ponekad izgledaju sasvim normalno, a filtar ipak više nije učinkovit”, upozorava stručnjakinja.

Treba li navečer oprati kremu za sunčanje s bebine kože?

Ljetni dan bio je dug, dijete je već umorno i više nema volje za kupanje prije spavanja. Smije li dijete tako u krevet ili se kreme za sunčanje moraju obavezno oprati? „Nije nužno, ali mineralni filtri najčešće se lijepe. Jednostavno je ugodnije kada se isperu”, objašnjava dermatologinja.

Blokira li krema za sunčanje kod beba stvaranje vitamina D?

Krema za sunčanje djeluje tako da blokira UVA- i UVB-zrake. Stoga ima utjecaj i na stvaranje vitamina D. Međutim, kod nas je davanje kapi vitamina D3 bebama ionako standard kako bi se spriječio manjak. Je li kod starije djece potrebna dodatna suplementacija vitaminom D, ovisi između ostalog o tipu kože. „Svjetliji tipovi kože mnogo lakše stvaraju vitamin D nego osobe s tamnijom pigmentacijom”, kaže stručnjakinja.

Ima li smisla odjeća s UV-zaštitom za bebe i djecu?

„Sredstva za zaštitu od sunca nikada se ne nanesu toliko potpuno da bi u cijelosti zaustavila UV-zrake. Zato je odjeća s UV-zaštitom jako preporučljiva”, kaže dr. Illmer. Zaštita za vrat i sunčane naočale važni su već i kod najmlađih. Majice s UV-zaštitom posebno su praktične pri kupanju ili duljem boravku na suncu. Naime, pri plivanju i brčkanju krema za sunčanje s vremenom se ispire, a i pijesak ima abrazivni učinak. „Morali biste stalno ponovno nanositi kremu – a tko je u tome doista toliko savjestan?”, pita se stručnjakinja.

Od koje bi dobi djeca trebala ići na pregled madeža?

Madeži počinju rasti tek s vremenom. Zato u dojenačkoj i dječjoj dobi nema rutinskih dermatoloških pregleda. Kod madeža je do određene mjere bezopasno ako se povećavaju u sklopu normalnog rasta. „Ako madež izgleda drukčije ili na neki način odstupa od ostalih, svakako bih ga dala pregledati”, preporučuje dermatologinja i istodobno umiruje: „No vjerojatnost da dijete ima melanom ili zloćudnu promjenu na koži iznosi jedan prema tri milijuna.”

Kreme za sunčanje za bebe i djecu