Izumiranje kukaca: ovih deset savjeta pomaže pčelama i drugim kukcima
Sadržaj
- Izumiranje kukaca: što o tome trebamo znati
- Zašto su nam kukci potrebni?
- Kako izumiranje kukaca utječe na ljude?
- Izumiranje kukaca: što možemo učiniti protiv toga
- 1. Kupujte ekološke (bio) namirnice
- 2. Izbjegavajte mikroplastiku
- 3. Koristite žive zamke
- 4. Opuške od cigareta pravilno odlažite
- 5. Sadite cvijeće pogodno za kukce
- 6. Smanjite svjetlosno onečišćenje
- 7. Koristite prirodnu zaštitu bilja
- 8. Prakticirajte „lijeno vrtlarenje“
- 9. Ispravno izradite hotele i pojilice za kukce
- 10. Odustanite od motoriziranih vodenih sportova
Priroda je postala tiša, a nekad je ljeti posvuda zujalo i brujalo. Danas je mnogo manje pčela, komaraca i drugih kukaca nego prije 30 godina. Studije upozoravaju na izumiranje kukaca s katastrofalnim posljedicama. No dobra je vijest da svatko od nas može nešto učiniti!
Izumiranje kukaca: što o tome trebamo znati
Zašto su nam kukci potrebni?
Ukratko, kukci su ljudima nužni za opstanak jer osiguravaju opskrbu hranom. Mnogi leteći kukci oprašuju biljke – od jabuke do jagode. Čak 80 posto naših kultiviranih biljaka oprašuju kukci. Osim toga, kukci su pri dnu hranidbenog lanca, što znači da su drugim životinjama, osobito pticama, važan izvor hrane.
Kako izumiranje kukaca utječe na ljude?
Ako se izumiranje kukaca nastavi, oprašivanje prehrambenih biljaka postajat će sve teže. Smanjivat će se i broj drugih vrsta koje ovise o kukcima, na primjer, ptica, ježeva ili guštera. „Kukci su daleko najbrojnija skupina vrsta u prirodi, zato su s mnogim drugim vrstama tijesno povezani i imaju važnu ulogu u funkcioniranju naše mreže života“, kaže Dagmar Breschar iz austrijskoga Saveza za zaštitu prirode.
Izumiranje kukaca: što možemo učiniti protiv toga
1. Kupujte ekološke (bio) namirnice
Industrijska poljoprivreda jedan je od glavnih uzroka izumiranja kukaca. Kupnjom ekoloških (bio) namirnica podupirete poljoprivredu koja je prihvatljivija za prirodu. Naime, bionamirnice na poljima se ne tretiraju opasnim pesticidima i gnojivima. Otrovna sredstva za prskanje štete i kukcima. Osim toga, mnogi, osobito manji ekološki poljoprivrednici, zahvaljujući ugarima i plodoredu nude raznovrsnije stanište kukcima nego veliki konvencionalni pogoni.
2. Izbjegavajte mikroplastiku
Mikroplastika se danas nalazi posvuda na planetu, čak i u najudaljenijim područjima. Sitne plastične čestice utječu i na svijet kukaca. Dlačice na tijelima kukaca tijekom leta elektrostatički se nabijaju i privlače čestice poput magneta. U studiji objavljenoj 2021. istraživali su se rizici polistirenske mikroplastike za medonosne pčele. Pčele su dva tjedna hranjene polistirenskom mikroplastikom. Stopa smrtnosti u promatranom razdoblju ostala je ista, no promijenio se crijevni mikrobiom kukaca. Istraživački tim zaključio je da bi mikroplastika zbog toga mogla predstavljati dalekosežne zdravstvene rizike za pčele.Tko želi nešto učiniti protiv izumiranja kukaca, trebao bi izbjegavati izvore mikroplastike ili ih barem znatno smanjiti. Najvažnija poluga je promet: trošenje automobilskih guma stvara velike količine mikroplastike koje izravno dospijevaju u okoliš. Zato automobil koristite što rjeđe i umjesto toga se oslonite na održive oblike mobilnosti.
3. Koristite žive zamke
Ako muha zaluta u stan ili ose smetaju ljetnom roštiljanju u vrtu, nemojte ubijati kukce. U Austriji su ose čak zaštićene prirodnim propisima i ne smiju se usmrćivati. A i muhe su vrijedna hrana većim životinjama, na primjer, pticama. Zato ih pokušajte žive iznijeti van. Mrežice protiv kukaca spriječit će da se nepoželjni gosti ubuduće vraćaju.Za tjeranje osa i komaraca mogu pomoći eterična ulja poput citronеlе ili ulja čajevca te posebne mješavine za dimljenje. Učinak odbijanja imaju i biljke poput lavande ili rajčice. Još jedna mogućnost su žive zamke iz kojih se životinjice mogu pustiti kad roštiljanje ili piknik završe.
4. Opuške od cigareta pravilno odlažite
Opušci od cigareta među najčešćim su otpadom u svijetu. Šteta za okoliš zbog nikotina dalekosežnija je nego što se dosad pretpostavljalo. Ne samo da nemarno odbačen opušak može zagaditi i do 60 litara čiste podzemne vode, nego studija iz 2025. pokazuje i da onečišćujuće tvari iz odbačenih opušaka predstavljaju smrtonosan rizik za mrave. Preostali nikotin biljke upijaju, on se u visokim koncentracijama nakuplja u cvjetnom nektaru i tako onečišćuje izvor hrane za kukce. Istraživački tim utvrdio je da zdravi mravi pritom naizgled nisu pogođeni, no životinje zaražene gljivicama imaju veću stopu smrtnosti. Zato opuške nikad ne bacajte u prirodu!5. Sadite cvijeće pogodno za kukce
Bilo u vrtu bilo na balkonu: birajte autohtone biljke i cvijeće! One su se razvijale zajedno s domaćim kukcima i međusobno su usklađeni. Važni su i „neispunjeni“, odnosno prirodni cvjetovi. Naime, „ispunjeni“ cvjetovi selektirani su tako da imaju više latica pa kukci više ne mogu do nektara. Idealne biljke za kukce su, na primjer, vrtne začinske biljke poput majčine dušice, kadulje ili vlasca. Također, različak, poljski mak, suncokret, čičci, čuvarkuće i livadne biljke poput mrtvih kopriva ili djeteline.
6. Smanjite svjetlosno onečišćenje
Često podcijenjen uzrok izumiranja kukaca jest svjetlosno onečišćenje. Prema studiji objavljenoj 2023., noćno nebo u Europi svake je godine postalo svjetlije za oko 6,5 posto. To ima pogubne posljedice za noćne leptire i druge noću aktivne životinje. Kukce privlače snopovi svjetla svjetlećih reklama te rasvjeta zgrada i ulica pa gube orijentaciju i ugibaju od iscrpljenosti, izgaraju na vrućim žaruljama ili postaju lak plijen šišmišima i paucima. Mnogi noćni leptiri, umjesto da traže hranu, kao paralizirani sjede uz osvijetljeni zid.Ako se ne možete potpuno odreći vanjske rasvjete, pripazite na sljedeće: svjetlo neka gori samo dok ste vi vani. Tu pomažu senzori pokreta ili vremenski prekidači. Vrtne bare, drveće i grmlje ne bi trebalo osvjetljavati. Snop svjetla uvijek treba biti usmjeren prema dolje. Dobro je i da je svjetiljka postavljena što niže – time se smanjuje doseg svjetla. Zatvorena kućišta svjetiljki sprečavaju da kukci uđu unutra i ondje ostanu zarobljeni. Topla bijela boja svjetla (ispod 3000 Kelvina) prikladnija je za životinje od drugih tonova. Intenzitet svjetla neka bude što manji.
7. Koristite prirodnu zaštitu bilja
Ono što vrijedi za poljoprivredna gospodarstva vrijedi i za vlastiti vrt: umjesto sintetičkih sredstava za zaštitu bilja i gnojiva, radije posegnite za prirodnim metodama. To uključuje mehaničke barijere, gnojiva biljnoga podrijetla ili korištenje korisnih organizama. Vrt bez otrova nije bolje mjesto samo za kukce nego i za djecu koja pomažu u vrtu.
8. Prakticirajte „lijeno vrtlarenje“
S košnjom pričekajte dok cvijeće ne ocvate i dok sjemenke ne stignu sazreti. Tako i idućih godina možete računati na šarenu cvjetnu livadu. „U pravilu je pravo vrijeme za prvu košnju otprilike krajem lipnja – ovisno o vremenu, odnosno o tome kako su se biljke u proljeće mogle razvijati“, kaže Breschar. Ne preporučuje se kositi više od dva puta na godinu jer mnoge biljke tada ne stignu osjemeniti.
Prema Savezu za zaštitu prirode, „korov“ zapravo i ne postoji. Primjerice: „Maslačak mnogi u vrtu iskopavaju, a pritom kukcima služi kao vrijedna hrana“, kaže stručnjakinja Saveza za zaštitu prirode. I često omražena kopriva čini velike usluge: na njoj i od nje živi više od 100 vrsta kukaca, među njima i mali koprivar, vrsta leptira. Što, dakle, možete učiniti protiv izumiranja kukaca? Ostavite na miru ono što smatrate ‘korovom’ i naučite to cijeniti – barem u jednom dijelu vrta.
I u hladnom dijelu godine možete učiniti nešto protiv izumiranja kukaca: ne uklanjajte iz vrta stare trajnice i suhe grane! Ostavite ih do proljeća kako bi kukci u njih mogli položiti ličinke. „U suhim se granama, na primjer, gnijezde zidarske pčele, pčele s maskom, pčele rezačice listova i različite vrste skakavaca“, kaže Dagmar Breschar.
9. Ispravno izradite hotele i pojilice za kukce
Nisu svi hoteli za kukce koje možete kupiti doista učinkoviti. Razlog je to što često nisu pravilno izrađeni ili su cjevčice (često bambusove) pogrešnog promjera, pa kukci ne nalaze mogućnosti za gniježđenje. Savez za zaštitu prirode preporučuje: cjevčice bi trebale imati promjer od dva do deset milimetara i sa stražnje strane moraju biti zatvorene. Pomoćna gnijezda treba postaviti na sunčano mjesto, idealno prema jugoistoku do jugozapada.
Važno je pojilicu urediti tako da bude sigurna za kukce kako se ne bi utopili. Prikladna je keramička posuda u koju se stave različiti prirodni materijali poput kamenčića, grančica i mahovine. Tako nastaju plitka mjesta za ulaz i izlaz. Posudu napunite samo toliko da kamenje do polovice viri iz vode. Idealno je sunčano, toplo i od vjetra zaklonjeno mjesto u blizini biljaka. Kako se voda ne bi pretvorila u leglo tigrastih komaraca i drugih komaraca, vodu treba mijenjati svaki dan.