Čudotvorni eliksir menstrualna krv: zapanjujuće činjenice iz istraživanja

Mit o otrovnoj menstrualnoj krvi

U kulturnoj povijesti čovječanstva menstrualna krv nema dobar ugled. U mnogim religijama i kulturama smatrala se nečistom. Žene koje menstruiraju bile su isključivane iz brojnih društvenih događaja. Sumnjičilo ih se da zamućuju ogledala, uzrokuju hrđanje metala i uvenuće biljaka. Rimski učenjak Plinije čak je menstrualnu krv nazvao otrovom. Liječnik Béla Schick za to je u 19. stoljeću skovao pojam „menotoksin“. Sve do sredine 20. stoljeća mit o menstruacijskom otrovu ozbiljno se znanstveno raspravljao. Tek su 1958. stručnjaci opovrgnuli to praznovjerje.

Kao što se danas zna, znanost je stoljećima u vezi s menstrualnom krvlju bila daleko od istine. Odbačeno tkivo i krv nude golemi potencijal za medicinu i zdravstvenu skrb. ACTIVE BEAUTY istražio je koje obećavajuće pristupe slijede istraživačice i istraživači.

Zašto se menstruacija razvila?

Od oko 5 500 poznatih vrsta sisavaca menstruira samo otprilike jedan do jedan i pol posto. Osim čovjeka, to su neke vrste među majmunima, šišmišima i glodavcima. Jedan pregledni rad iz 2020. nabrojao je tek 84 vrste. Vrste koje menstruiraju nalaze se na vrlo različitim mjestima na evolucijskom stablu sisavaca. Evolucijska biologija stoga pretpostavlja da se menstruacija morala razviti više puta, neovisno. No zašto?

Ukratko: zadebljana i promjenjiva sluznica maternice koristi i embriju i majci. Menstruacija je samo (ponekad neugodna do bolna) nuspojava te evolucijske prednosti.

Mnogi sisavci, primjerice zečevi, uopće nemaju menstruaciju jer ovulacija nastupa tek nakon parenja. Drugi pak „recikliraju” sluznicu maternice (endometrij) tako da se ona u tijelu razgradi i ponovno apsorbira. Kod ljudi to nije moguće – izgrađena sluznica jednostavno je predebela. I to s dobrim razlogom: dok se kod mnogih sisavaca embrij hvata samo za površinu endometrija, kod ljudi se dublje ukopava u sluznicu i tako ima bolju opskrbu energijom.

No i za majke postoji prednost, koju je razradila evolucijska biologinja Deena Emera. Endometrij kod vrsta koje menstruiraju tijekom ciklusa se ne samo izgrađuje, nego se i mijenja u svojoj strukturi. Ta se preobrazba naziva „spontana decidualizacija”. Ona omogućuje oplođenoj jajnoj stanici da se ugnijezdi – ali ne preduboko, jer bi tada majčin organizam bio ugrožen. Organizam trudnice ne može nekontrolirano stavljati svoje resurse na raspolaganje embriju. Osim toga, postoji rizik od jakih krvarenja ako su krvotoci embrija i majke preusko povezani.

Po čemu se menstrualna krv razlikuje od „obične“ krvi

Ljudska menstrualna krv razlikuje se u više aspekata od sistemske, odnosno venske krvi.

• Sistemska krv zgrušava se kod rana kako bi se spriječio veći gubitak krvi. Menstrualna krv, s druge strane, treba neometano otjecati. Zato sadrži drukčije čimbenike zgrušavanja.
• Venska krv sastoji se ponajprije od crvenih i bijelih krvnih stanica, plazme i krvnih pločica. Menstrualna krv uz to sadrži i tkivo endometrija.
• Osim toga, u menstrualnoj krvi nalaze se jedinstvene matične stanice i proteini kojih u sistemskoj krvi nema.

3 spoznaje iz istraživanja o menstrualnoj krvi

Iako je mjesečni ciklus star koliko i samo čovječanstvo, istraživanje menstrualne krvi još je u povojima. To je, među ostalim, povezano s rodnim jazom koji ne utječe samo na profesionalni život i neplaćeni skrbnički rad, nego i na medicinu i znanost. Primjerice, tijekom 2010-ih objavljeno je oko 15 000 znanstvenih radova o spermi – a svega oko 400 na temu menstrualne krvi.

Menstrualna krv sve je samo ne mjesečni „otpadni proizvod” ženskog tijela: ona je zanimljiva osnova za istraživanja u području regenerativnih terapija. Uz to, može pružiti relevantne podatke o zdravstvenom stanju osobe koja menstruira.

Menstrualna krv sadrži matične stanice s golemim potencijalom

Sluznica maternice obnavlja se iz mjeseca u mjesec. Taj se proces naziva „samoregenerativnim”. Nijedno drugo tkivo u ljudskom tijelu ne raste tako brzo niti je tako gusto prožeto krvnim žilama. To je moguće zahvaljujući određenim matičnim stanicama.

Američki su istraživači 2007. u menstrualnoj krvi žena pronašli novu vrstu matičnih stanica koje se mogu razviti u najmanje devet vrsta tkiva. Stanice potječu iz stijenke maternice koja je tijekom menstruacije posebno dobro prokrvljena. U laboratoriju su se dijelile 68 puta brže od matičnih stanica dobivenih iz pupkovine. Pet mililitara menstrualne krvi zdrave žene dalo je dovoljno stanica da se nakon dva tjedna u staničnoj kulturi formiraju srčane mišićne stanice koje kucaju.

Dobivanje matičnih stanica iz menstrualne krvi ima dvije prednosti u odnosu na uobičajeno dobivanje matičnih stanica iz koštane srži. Mogu se uzeti bez boli, neinvazivno i jednostavno. Osim toga, matične stanice iz menstrualne krvi prirodno su „stvorene” za stvaranje krvnih žila – dok matične stanice iz koštane srži to čine slabije. Zbog toga su matične stanice iz menstrualne krvi posebno zanimljive za liječenje kardiovaskularnih bolesti i poremećaja cirkulacije.

Uz to, matične stanice iz menstrualne krvi imaju protuupalna svojstva, sposobnost regulacije imunosnog sustava te slične regenerativne sposobnosti kao matične stanice iz pupkovine. Kod miševa su u studiji iz 2022. čak ublažile simptome multiple skleroze. Istraživači se nadaju i pomacima u liječenju artroze; prve naznake donijela je studija iz 2023.

Menstrualna krv mogla bi revolucionirati zacjeljivanje rana

Tijekom menstruacije bazalni sloj sluznice maternice otvorena je rana koja se u sljedećoj fazi ciklusa, proliferacijskoj fazi, regenerira. Međunarodni istraživački tim utvrdio je u menstrualnoj krvi 385 proteina koji pridonose zacjeljivanju rana.

Tim sa Sveučilišta u Adelaideu objavio je 2018. rezultate studije o tome kako se plazma iz menstrualne krvi može koristiti za liječenje rana. U Petrijevoj su zdjelici uzgojili sloj stanica ljudske kože. U njega su ciljano napravili rupice koje su ispunili plazmom. Već sljedećeg dana rupice su 100 posto nestale – zacijeljene plazmom iz menstrualne krvi. U usporedbi s venskom krvnom plazmom pokazalo se da je ona rane zacijelila tek 40 posto.

Istraživanja poput ovih bude veliku nadu za liječenje osoba s opeklinama kao i osoba s dijabetesom kod kojih je zacjeljivanje rana sporije.

Menstrualna krv služi za rano otkrivanje bolesti

Bolesti poput upala ili određenih tumora dovode do toga da se u krvi mogu dokazati specifični proteini. U znanosti se nazivaju „biomarkeri”. Takvi se biomarkeri mogu utvrditi i u menstrualnoj krvi. Prednost: menstrualnu je krv lako prikupiti i mogla bi ženama poštedjeti neugodne, invazivne i pritom skupe pretrage.

Primjerice, humani papilomavirusi, koji mogu uzrokovati rak vrata maternice, mogu se dokazati u menstrualnoj krvi, kako je pokazao ginekolog Paul Blumenthal sa Sveučilišta Stanford u studiji iz 2022. Također se i hemoglobin A1c (HbA1c) može odrediti iz menstrualne krvi. Vrijednost HbA1c važan je pokazatelj u dijagnostici dijabetesa.

Švicarski su istraživači 2025. razvili pametni higijenski uložak pod nazivom „MenstruAI”, koji može prepoznati različite biomarkere u menstrualnoj krvi. Trenutačno se mogu uočiti naznake upala, raka jajnika i endometrioze. Uložak je opremljen testnom trakom koja pri kontaktu s menstrualnom krvlju prikazuje obojeni indikator – slično kao kod testova na trudnoću. Indikator se može očitati golim okom ili s pomoću posebno razvijene aplikacije. U budućnosti bi se uložak trebao koristiti za rano otkrivanje – osobito bi mogao koristiti ženama u zemljama sa slabije razvijenim zdravstvenim sustavom i preventivnom skrbi.