Znojenje i dezodorans: dermatologinja objašnjava na što je važno obratiti pozornost

Kako i zašto pritom nastaju mirisi?

U svim dijelovima tijela prisutne su obje vrste znojnih žlijezda koje se aktiviraju tjelesnom temperaturom, kretanjem, stresom, bolešću ili hormonima te proizvode znoj. Znojem iz ekrinih žlijezda izlučujemo i tvari koje se mogu osjetiti po mirisu – primjerice alkohol ili češnjak. Apokrine žlijezde sadrže hormonski upravljane mirisne tvari koje površinske bakterije mijenjaju te tako nastaje tipičan miris znoja koji se razlikuje od osobe do osobe.

Koju ulogu ovdje ima kožna flora?

Nevjerojatno važnu! Naša kožna flora nije uvijek ista jer se na različitim dijelovima tijela nalaze različite bakterije – to je tek u posljednjih pet godina čvrsto potvrđeno. Osim što svaki pojedinac ima svoju specifičnu kožnu floru, ona se mijenja i kod bolesti, stresa, promjena prehrane, u određenim životnim situacijama, tijekom menstruacije ili menopauze. Zato je i dezodorans različito učinkovit ovisno o tome je li osoba zdrava ili bolesna te koje se hormonalne promjene trenutačno događaju u tijelu jer treba vezati najrazličitije mirise. Sa svakom tjelesnom ili hormonalnom promjenom mijenja se i individualni miris. Kožna flora je u tom kontekstu važna zato što razgrađuje znoj: bakterije ga koriste kao “hranu”, hrane se njime i tako stvaraju mirise. Bakterije su, dakle, ključne za miris znoja.

Koja je razlika između dezodoransa i antiperspiranta?

Dezodorans ostaje na površini kože i veže mirise koje proizvode bakterije. Umjesto klasičnog dezodoransa može se posegnuti i za eteričnim uljima, kaduljom ili limunom.

Antiperspirant je, s druge strane, najčešće formuliran s aluminijevim solima ili kemijskim sintetskim sastojcima koji bi trebali smanjiti proizvodnju znoja. U međuvremenu postoje i brojni dezodoransi s antiperspirantnim učinkom – kod nas je to gotovo već standard.

Kad smo već kod aktivnih sastojaka, na što treba paziti? Aluminij baš i nije na najboljem glasu...

Aluminijeve soli posljednjih su godina došle na loš glas. Mnogo sam se bavila tom temom i zato znam da ne postoji nijedna znanstveno provedena i priznata studija koja kaže da aluminij na relevantan način ulazi u krvotok i tamo uzrokuje bilo kakvu štetu. Aluminij je vrlo dobar antiperspirant i, koliko mi dermatolozi znamo, nije štetan za tijelo. Zato ga u antiperspirantima mogu samo preporučiti – ne samo zato što stvarno dobro djeluje nego i zato što su se sva upozorenja koja su se u tom kontekstu iznosila, mogla opovrgnuti. Tko se, radi boljeg osjećaja, radije odluči za dezodoranse bez aluminija, naravno da to treba učiniti!

Ipak, trebalo bi izbjegavati sljedeće sastojke:

• Parabene jer mogu narušiti hormonalnu ravnotežu.
• Triklosan koji može nadražiti kožu i oči.
• Talk, mineralni puder koji može nepovoljno utjecati na dišni sustav.
• Alkohol koji može snažno isušiti kožu.

Mogu li biodezodoransi djelovati jednako dobro?

Sjajno kod prirodnih dezodoransa jest to što ne sadrže nikakve sintetski proizvedene mirise i što se uglavnom izrađuju od eteričnih ulja ili biljaka čija je svrha vezati mirise ili ih prekriti. Tako se u načelu svako ulje lavande može deklarirati kao deodorans iz biološkog uzgoja jer ispunjava svrhu prekrivanja mirisa.
Deoproizvodi iz biološkog uzgoja su, što se tiče učinka, vjerojatno nešto slabiji. A i oni, kao i svaki uobičajeni dezodoransi, u određenim slučajevima mogu izazvati kontaktne alergije.

Što se još može učiniti kako bi se manje znojili?

Stvaranje mirisa općenito, naravno, ovisi i o tome što unosimo u organizam. Kako bi se znojenje smanjilo, svakako pomaže što više izbjegavati sintetičku odjeću, hraniti se zdravo i uravnoteženo te se dovoljno kretati i njegovati. Svi su ti čimbenici u izravnoj vezi s proizvodnjom znoja.

Kada i kako se nanosi dezodorans?

Tuširanje, brisanje, nanošenje dezodoransa na suhu kožu – i gotovo! Važno je da se dezodorans uvijek može potpuno osušiti. Kod vlažnog dezodoransa, primjerice spreja, vrijeme djelovanja općenito je nešto dulje nego, na primjer, kod deokreme. Najbolje je obrijati dlačice ispod pazuha jer se tako može razviti manje bakterija i mirisa. Da biste izbjegli iritaciju nakon brijanja, preporučuje se prije brijanja nanijeti pjenu ili gel za brijanje.

Po čemu se razlikuju roll-on, sprej, stick i krema?

Osobito kod osjetljive kože ili osoba koje se općenito jako znoje preporučujem deostick ili deokremu. Deokreme su posebno nježne i čuvaju kožu. Na vlažnoj koži roll-onovi ili sprejevi djeluju slabije jer se ti proizvodi razrjeđuju, pa praktički „otplutaju“ i nestanu čim se počnete znojiti.
U načelu je, kao i kod mnogih stvari u životu, odabir dezodoransa zapravo je stvar osobnog tipa. Najbolje je isprobavati dok ne pronađete omiljeni proizvod uz koji se osjećate ugodno i sigurno.

A koja alternativa postoji ako općenito ne podnosite dezodorans?

I ovdje je riječ o isprobavanju. Ono što je u tom kontekstu, naravno, smisleno jest svakodnevno pranje, što manje stresa u životu (ali to svi ionako želimo, zar ne?) i nošenje kvalitetnih materijala na koži poput pamuka ili viskoze, a ne sintetičkih tkanina. U mnogim slučajevima može pomoći i izbjegavanje namirnica jakog mirisa, na primjer, češnjaka jer sadrži sumporne spojeve koji se izlučuju dahom i znojem te mogu uzrokovati neugodne mirise.

Ako doista uopće ne podnosite dezodorans, postoji mogućnost da posegnete za posebnim deoproizvodima za osjetljivu kožu koje možete nabaviti u drogeriji ili ljekarni. No, nažalost, ne postoji jedno univerzalno, konačno rješenje.

Evo pouzdanih proizvoda iz dm-a za sport i svakodnevicu