Odumiranje kukaca:: Uz ovih 7 savjeta pomozite pčelama i drugim kukcima

Priroda je utihnula. Prije bismo ljeti čuli brujanje i zujanje. Danas je puno manje pčela, komaraca i drugih kukaca u prirodi nego prije 30 godina. Razne studije nas upozoravaju na odumiranje kukaca s katastrofalnim posljedicama. Dobra vijest je da ipak svatko od nas može učiniti nešto protiv toga!

Odumiranje kukaca: Što moramo znati o tome

Zašto su nam potrebni kukci?

Ukratko rečeno, kukci su za čovjeka od životne važnosti kako bi osigurao opskrbu namirnicama. Mnogi kukci, naime, oprašuju biljke, od stabla jabuke pa sve do grma jagoda. 80 posto naših korisnih biljki oprašuju kukci. Osim toga se kukci u prehrambenom lancu nalaze skroz pri dnu. To znači da su za druge životinje, prije svega za ptice, važan izvor hrane.

Kako odumiranje kukaca utječe na čovjeka?

Ako se nastavi odumiranje kukaca, oprašivanje prehrambenih biljaka će postati sve teže. Smanjit će se i broj drugih vrsta koji ovise o kukcima, kao što su ptice, ježevi ili gušteri. „Kukci imaju daleko najviše vrsta u prirodi, stoga su i usko povezani s brojnim drugim vrstama i igraju važnu ulogu za funkcionalnost naše životne mreže“, govori Dagmar Breschar iz austrijskog Saveza za zaštitu prirode Naturschutzbund Österreich.

Odumiranje kukaca: Ovo možete učiniti protiv toga

1. Kupnja namirnica iz ekološkog uzgoja

Industrijska poljoprivreda jedan je od glavnih uzroka za odumiranje kukaca. Kupnjom namirnica s oznakom bio podupirete poljoprivredu koja je prihvatljiva za prirodu. Namirnice iz ekološkog uzgoja se na poljima ne tretiraju opasnim pesticidima i gnojivima. Takva otrovna sredstva za prskanje štete i kukcima. K tome brojne, prije svega manje farme za ekološki uzgoj zapuštenim površinama i plodoredom na poljima nude raznovrsniji životni prostor za kukce nego velika konvencionalna gospodarstva.

2. Korištenje prirodnih sredstava za zaštitu biljaka

Ono što vrijedi za poljoprivredna gospodarstva, odnosi se i na naše vlastite vrtove. Umjesto sintetičkih sredstava za zaštitu biljaka i gnojiva radije biste trebali odabrati prirodne metode, primjerice, mehaničke barijere, biljna gnojiva ili primjena korisnih organizama. Pomoći će i ako sami zavrnete rukave i počupate korov – iako naporno, znatno je bolje za okoliš. Jedna zgodna nuspojava čestog korištenja motike je da ćete manje morati zalijevati. Vrt bez otrova nije samo bolje mjesto za kukce nego i za djecu koja pomažu u vrtu.

3. Preskočite košnju travnjaka

Pričekajte s košnjom, dok ne ocvatu cvjetovi i dok ne prođe vrijeme dozrijevanja njihovih sjemenki. Onda ćete i u narednim godinama moći računati sa šarenom cvjetnom livadom. „Najčešće je najbolji trenutak za prvu košnju krajem lipnja – ovisno o vremenskim uvjetima odn. kako su se biljke uspjele razviti na proljeće“, govori Breschar. Ne preporučuje se košnja više od dvaput godišnje jer mnoge biljke tada ne stignu pustiti sjeme.

4. Sadnja biljki koje su pogodne za kukce

Okrenite se domaćim vrstama biljki i cvijeća! One su se razvile zajedno s domaćim kukcima i međusobno su usklađeni. Osim toga su važni „nepunjeni“, dakle, prirodni cvjetovi. „Punjeni“ cvjetovi su dalje uzgajani kako bi imali što više listova. Ali tako kukci više ne mogu doprijeti do nektara. Idealne biljke za kukce s primjerice vrtna bilja poput majčine dušice, kadulje ili vlasca. A osim toga još i različak, poljski mak, rudbekija, drača, žednjak i livadne biljke poput žute mrtve i mrtve koprive ili djeteline.

5. Ne čupajte korov

Prema riječima Saveza za zaštitu prirode zapravo ne postoji nešto poput „korova“. „Maslačak mnogi ljudi čupaju iz svog vrta, iako kukcima služi kao dragocjena hrana“, govori stručnjakinja iz Saveza. I mnogima mrska kopriva ima svoje zasluge: Više od 100 vrsta kukaca živi u njoj i od nje, primjerice mala riđa, jedna vrsta leptira. Što onda možete učiniti protiv odumiranja kukaca? Ostaviti navodni „korov“ na miru i naučiti ga cijeniti – barem u jednom dijelu Vašeg vrta.

6. Pravilan način gradnje hotela za kukce

Nisu svi hoteli za kukce koji se mogu kupiti učinkoviti. Stvar je u tome što često nisu sagrađeni na pravilan način ili su korištene cjevčice, često cijevi od bambusa, krivoga promjera. Kukci tada ne nalaze prostora za gniježđenje. Savez za zaštitu prirode stoga preporučuje da bi cjevčice trebale imati promjer od dva do deset milimetara. Otraga moraju biti zatvorene. Za izradu cijevi možete osušeno drvo listopadnih stabala izbušiti rupe. Pomagala za gniježđenje bi trebalo objesiti okrenuto suncu, idealno u orijentaciji jugoistok do jugozapad.

7. Zaštitite zimska staništa

I u hladno zimsko doba možete učiniti nešto protiv odumiranja insekata: Nemojte uklanjati stare trajnice i mrtve grane po vrtu! Neka ostanu sve do početka proljeća kako bi kukci tamo mogli položiti svoje ličinke. „U mrtvim granama se gnijezde na primjer pčele zidarice, havajske pčele, pčele listosjekačice i vrste skakavaca“, govori Dagmar Breschar.