10 savjeta kako zadržati koncentraciju pri radu na visokim temperaturama
Vani sja sunce, a unutra je zrak težak: rad po vrućini izazov je za tijelo i um. Koliko se naša koncentracija smanjuje na visokim temperaturama? Što odjenuti za posao tijekom vrućih dana? I što još možemo učiniti kada termometar na radnom mjestu pokazuje 30 stupnjeva? Donosimo vam najvažnije informacije i deset savjeta kako zadržati hladnu glavu tijekom vrućih dana.
Sadržaj
- Što se događa u tijelu tijekom vrućine?
- Postoji li „slobodan dan zbog vrućine“ ?
- Što Zakon o zaštiti na radu propisuje za rad tijekom vrućine?
- 1. Pripremite spavaću sobu za ljeto
- 2. Lagana odjeća i ljetne frizure
- 3. Fleksibilno radno vrijeme
- 4. Prilagodite radno mjesto
- 5. Hidracija i lagana prehrana
- 4. Iskoristite trik s isparavanjem za rashlađivanje
- 5. Kako pomoći slabom krvotoku
- 6. Vježbe protiv otečenih i teških nogu
- 4. Eterična ulja koja pomažu tijekom vrućina
- 5. Joga vježba za hlađenje jezika
Naravno, volimo tople ljetne dane – ali samo kada ih možemo provesti na jezeru ili plaži.
Na poslu, međutim, tijekom toplinskih valova provodimo vrijeme s manje entuzijazma, osobito ako nema klima uređaja.
ACTIVE BEAUTY donosi odgovore na najvažnija pitanja o radu tijekom vrućina: Kako visoke temperature utječu na tijelo i koncentraciju? Postoji li „slobodan dan zbog vrućine“ u Austriji – i za koga? I koje mjere mogu učiniti rad na visokim temperaturama podnošljivijim?
Što se događa u tijelu tijekom vrućine?
Ljudsko tijelo nastoji održati stalnu temperaturu od približno 37 stupnjeva. To je optimalna temperatura za odvijanje ključnih metaboličkih procesa. Ako se tjelesna temperatura previše povisi, proteini u tijelu počinju se razgrađivati. Zbog toga nas je evolucija opremila ključnom prednošću: možemo se znojiti i tako sami sebe hladiti. (Inače, osim ljudi, samo nekoliko životinja, poput konja i deva, ima znojne žlijezde.)
Osim znojenja, krvne žile se šire, a koža se jače prokrvljuje, čime tijelo oslobađa više topline. Međutim, proširene krvne žile snižavaju krvni tlak, što predstavlja izazov za kardiovaskularni sustav. Srce mora brže pumpati. Za osobe s postojećim zdravstvenim problemima, dojenčad, djecu i starije osobe, toplinski valovi mogu predstavljati ozbiljan zdravstveni rizik.
Vrućina nije naporna samo za tijelo već i za um. Prema jednoj studiji, koncentracija se smanjuje na visokim temperaturama. Već porast temperature od samo dva stupnja može smanjiti mentalnu sposobnost za 10 posto.
Postoji li „slobodan dan zbog vrućine“ ?
U nekim zemljama zaposlenici imaju pravo na produžene stanke ili čak slobodne dane zbog vrućine. Ne postoji opće pravilo za „slobodan dan zbog vrućine“, ni u školama ni na radnim mjestima. Postoje samo preporuke koje poslodavci mogu, ali ne moraju, slijediti. Općenito, zaposlenici nemaju pravo na plaćeni slobodan dan zbog vrućine.
Iznimka je građevinski sektor: od 2021. godine, vrućina se u građevinskoj industriji smatra „lošim vremenom“ prema Zakonu o naknadi za loše vrijeme. Ako temperatura na gradilištu dosegne 32,5 stupnjeva ili više, rad na otvorenom može (ali ne mora!) biti obustavljen, osim ako nije osigurano hladnije alternativno radno mjesto. Odluku o tome donosi poslodavac. Radnici u tom slučaju dobivaju naknadu od 60 posto svoje satnice, koja se poslodavcu refundira putem Građevinskog fonda za odmor i otpremnine (BUAK).
Što Zakon o zaštiti na radu propisuje za rad tijekom vrućine?
Iako ne postoji „slobodan dan zbog vrućine“, poslodavac je dužan ispuniti svoju obvezu brige o zaposlenicima. Na primjer, u radnim prostorijama s niskim fizičkim opterećenjem, poput uredskih poslova, temperatura bi trebala biti između 18 i 25 stupnjeva. Međutim, poslodavci nisu obvezni instalirati klima uređaje. Moraju, međutim, poduzeti sve druge mjere koje su prikladne za snižavanje temperature, poput noćnog provjetravanja. Detaljne informacije o pravilima rada tijekom vrućine dostupne su putem Radničke komore.
Deset savjeta za rad tijekom vrućine
1. Pripremite spavaću sobu za ljeto
Priprema je ključna: tko se dobro i dovoljno naspava, može se bolje koncentrirati tijekom dana. Ugodne temperature u spavaćoj sobi su preduvjet za to. Da bismo zaspali, tjelesna temperatura mora pasti za oko dva stupnja. Ako je noću pretoplo, to može negativno utjecati na koncentraciju i brzinu reakcije, pokazuje jedna studija. Zamijenite deblji pokrivač laganim plahtama i ostavite prozor otvoren kako bi u sobu mogao ući svjež zrak.
2. Lagana odjeća i ljetne frizure
Ako ne morate nositi radnu uniformu ili zaštitnu odjeću, izbor odjeće može značajno utjecati na vaše blagostanje. Preporučuju se lagani, prozračni materijali poput lana ili svile te širi krojevi koji omogućuju bolju cirkulaciju zraka ispod odjeće. Izbjegavajte sintetičke tkanine poput poliestera koje zadržavaju toplinu.
Dugu kosu možete podignuti u ljetnu frizuru kako biste hladili vrat – praktično i elegantno!
3. Fleksibilno radno vrijeme
Ako imate mogućnost fleksibilnog radnog vremena, pokušajte započeti s radom ranije. Ujutro je čak i tijekom ljeta znatno svježije, a um je odmorniji. Najzahtjevnije zadatke obavite ujutro, dok je koncentracija na vrhuncu, jer su najviše temperature često između 16 i 18 sati.
4. Prilagodite radno mjesto
Poslodavac je dužan osigurati odgovarajuće uvjete u radnim prostorijama, ali i vi možete poduzeti neke korake. Na primjer, postavite biljke koje poboljšavaju kvalitetu zraka ili objesite vlažne ručnike kako biste rashladili prostoriju.
5. Hidracija i lagana prehrana
Pijte dovoljno tekućine – idealno svakih 15-20 minuta po 200 ml. Voda, nezaslađeni čajevi i razrijeđeni sokovi najbolji su izbor. Jedite laganu hranu bogatu vodom, poput krastavaca, rajčica i lubenica te izbjegavajte masnu i tešku hranu.
4. Iskoristite trik s isparavanjem za rashlađivanje
Kada voda isparava s kože, prelazi iz tekućeg u plinovito stanje. Taj proces zahtijeva energiju – u obliku topline koju koža gubi, što rezultira hlađenjem. Na ovom principu funkcionira i znojenje.
Kako bismo izbjegli neugodan miris znoja na poslu, možemo svjesno izazvati efekt isparavanja: na primjer, korištenjem vlažnih ručnika ili termalne vode u spreju koju nanosimo na vrat, potiljak i lice. Tako rad tijekom vrućine postaje barem malo podnošljiviji.
Ako radite od kuće i nemate zakazane videopozive, možete ujutro oprati kosu i pustiti je da se osuši na zraku – i to stvara efekt isparavanja koji hladi.
5. Kako pomoći slabom krvotoku
Visoke temperature često uzrokuju pad krvnog tlaka. Ako želite spriječiti takve probleme, izbjegavajte kavu. Kofein može privremeno povisiti krvni tlak, ali nakon toga dolazi do njegovog naglog pada. Osim toga, kava ima diuretski učinak, što znači da potiče izlučivanje tekućine, pa je važno unositi dovoljno vode.
Ako želite potaknuti cirkulaciju, pustite hladnu vodu preko zapešća. Također, možete isprobati jednostavnu akupresurnu vježbu iz tradicionalne kineske medicine: stanite opušteno, podignite ruke u visini lica i vrhovima palca i srednjeg prsta naizmjenično trljajte i tapkajte jedan o drugi po pola minute.
6. Vježbe protiv otečenih i teških nogu
Sjedenje tijekom rada na visokim temperaturama može uzrokovati nakupljanje krvi u nogama, što dovodi do osjećaja težine i oticanja. Kako biste to spriječili, nekoliko puta dnevno provedite deset minuta penjući se stepenicama ili se ljuljajte naizmjenično na prstima i petama. Također, vježba „venska pumpa“ može pomoći, a možete je izvoditi i dok sjedite.
Posebno ugodno osvježenje pruža hladna kupka za stopala ispod radnog stola. Alternativno, možete staviti hladne obloge ili gel-paketiće ispod stopala.
4. Eterična ulja koja pomažu tijekom vrućina
Ako zbog vrućine dobijete glavobolju, možete utrljati rashlađujuće ulje paprene metvice ili ružmarina na čelo, sljepoočnice i vrat. Miris limuna ili naranče djeluje osvježavajuće i stimulirajuće na tijelo i um.
Napomena: Tijekom trudnoće, dojenja i kod djece, eterična ulja ne bi se smjela koristiti.
5. Joga vježba za hlađenje jezika
Psi se hlade dahtanjem, a mi ljudi možemo ih oponašati: u indijskoj jogi postoji tehnika disanja „Pranayama“. Posebna vježba pod nazivom „Shitali“ pruža trenutačno osvježenje. „Shitali“ na sanskrtu znači „hladno“ ili „umirujuće“. Ova vježba ne samo da smanjuje tjelesnu toplinu već pomaže i kod emocionalne „vrućine“, poput ljutnje ili stresa.
Kako se izvodi: sjednite uspravno, ravne kralježnice. Izvucite jezik prema usnama i zarolajte ga u oblik cijevi. Udahnite kroz zarolani jezik ispuštajući lagani zvuk „s“, zadržite dah pet do deset sekundi, a zatim izdahnite kroz nos. Ponovite vježbu pet do deset puta.
Ako ne možete zarolati jezik, možete prilagoditi vježbu: savijte vrh jezika prema gore i unatrag. Kako biste ga zadržali u tom položaju, možete koristiti zube. Važno je da disanje bude mirno, sporo i ujednačeno. Pri udisanju trbuh bi se trebao lagano podizati, a pri izdisanju spuštati.