Dan planeta Zemlje 2025.: 7 savjeta kako svi možemo pridonijeti energetskoj tranziciji

Dan planeta Zemlje 2025. za energetsku tranziciju

22. travnja 2025. obilježit će se 55. godišnjica Dana planeta Zemlje. 1970. godine pokrenut je kako bi se zalagao za zdravlje planeta. 192 zemlje i više od milijardu ljudi obilježit će Dan planeta Zemlje 2025. koji se ove godine obilježava pod sloganom „Naša snaga, naš planet“ i bit će posvećen temi obnovljivih izvora energije.

Što je energetska tranzicija?

Energetska tranzicija podrazumijeva prelazak s korištenja fosilnih i nuklearnih izvora energije na obnovljive izvore energije. Ograničena i za klimu štetna goriva, poput nafte, zemnog plina, ugljena, kao i nuklearna energija sa svim svojim rizicima i dugoročnim, dosad neriješenim izazovima, trebaju biti zamijenjeni održivim varijantama. To su vjetroenergija, solarna energija, hidroenergija, energija biomase, geotermalna energija i energija plime i oseke.

Cilj energetske tranzicije je održivo oblikovati opskrbu energijom i smanjiti ovisnost o neobnovljivim sirovinama. Time se također smanjuju učinci na okoliš i klimu.

Samo prelazak na obnovljive izvore energije nije dovoljan. U okviru energetske tranzicije također je važno štedljivo koristiti energiju, učinkovito je skladištiti i koristiti. 7 savjeta za energetsku tranziciju za Dan planeta Zemlje 2025.

Postoji puno načina kako se angažirati povodom Dana planeta Zemlje 2025. Pregled događanja i akcija u vašoj blizini možete pronaći na službenoj stranici earthday.org. No, puno veći učinak imaju sve stvari koje svakodnevno radimo za planet. Stoga smo sastavili sedam savjeta, uz koje već malim koracima u svakodnevnom životu možemo dati vrijedan doprinos energetskoj tranziciji.

1. Smanjite potrošnju tople vode

Ovo je ključan, često podcijenjen korak za smanjenje vlastite potrošnje energije i doprinos energetskoj tranziciji. Topla voda potrebna je u mnogim svakodnevnim situacijama – na primjer, za tuširanje, pranje posuđa ili pranje rublja. Uobičajeni pokazatelj je oko 40 litara tople vode po osobi dnevno. Ovisno o potrebama za grijanjem i broju osoba u kućanstvu, priprema tople vode čini oko deset do 20 posto ukupne potrošnje energije.

Posebno je učinkovito kratko se tuširati, a ne se dugo kupati. Ako koristite štedni tuš, ne morate se odreći udobnosti. Svako desetominutno tuširanje sa štednim tušem štedi trećinu energije u usporedbi s kupanjem u kadi od 120 litara.

Također, korištenjem perilice posuđa i perilice rublja može se uštedjeti puno tople vode i energije. Količina energije potrebna za pranje na 60 stupnjeva dovoljna je za tri pranja na 30 stupnjeva.

2. Svjesno koristite električne uređaje

Postoji puno savjeta za uštedu energije kod električnih uređaja: na primjer, sušite rublje na štriku umjesto u sušilici, ne postavljajte hladnjak na suviše nisku temperaturu (5-7 stupnjeva je dovoljno) ili uvijek stavite poklopac na lonac tijekom kuhanja. Posebno je važno i često podcijenjeno koliko energije se može uštedjeti isključivanjem uređaja koje u tom trenutku ne koristite. Zamjena žarulja i halogenih lampi LED svjetlima također doprinosi energetskoj tranziciji: troše preko 80 posto manje struje i proizvode istu svjetlost.

3. Smanjite „sivu energiju“

Možda ste već čuli za pojam „siva energija“. Ona je prisutna u svim uslugama i proizvodima koje konzumiramo – u njihovoj proizvodnji, transportu, skladištenju, prodaji i zbrinjavanju. Budući da se ne troši tijekom korištenja, siva energija često nije svjesno primijećena.

Donosimo nekoliko primjera sive energije koja se troši na svakodnevne predmete: prosječno 42 kWh (kilovatsati) sive energije nalazi se u pametnom telefonu. Majica od 100 posto pamuka ima oko 20 kWh. Kilogram čokolade troši 2,5 kWh. Za usporedbu: na biciklu biste morali pedalirati deset sati kako biste s generatorom proizveli jedan kWh.

Sivu energiju nije moguće potpuno izbjeći – ali možemo je značajno smanjiti u smislu energetske tranzicije. Na primjer, kupnjom dugotrajnih proizvoda koji se lako popravljaju i izrađeni su od održivih materijala. Tako se troši manje energije u proizvodnji i zbrinjavanju. Također, trebali bismo obratiti pažnju na regionalnost i sezonalnost kod hrane. Reciklirani materijali i proizvodi iz druge ruke troše manje sive energije nego novi proizvodi. Korištenje modela dijeljenja i dijeljenje rijetko korištenih alata, sportskih uređaja ili drugih predmeta također pomaže smanjiti sivu energiju.

4. Prozračite radijatore i pravilno zagrijte prostoriju

Privatna kućanstva troše prosječno više od dvije trećine svoje krajnje potrošnje energije na grijanje. Već iz ove brojke jasno je koliko je važno imati učinkovito i ekološki prihvatljivo grijanje. Nažalost, oni koji ne žive u vlastitom domu ne mogu promijeniti vrstu grijanja. No, jednostavnim mjerama možete osigurati da postojeće grijanje koristite što bolje i održivije.

Važno je prozračiti radijatore koji stvaraju zvukove. Time se uklanjaju mjehurići zraka iz sustava grijanja koji ometaju prijenos topline. Ovdje možete pronaći ekološke upute za prozračivanje radijatora.

Jednako je važno svjesno zagrijavati pojedine prostorije. Smanjenje temperature prostorije za jedan stupanj znači uštedu energije od oko šest posto! U dnevnim boravcima poput dnevne sobe ugodno je imati 20 do 22 stupnja. U rijetko korištenim prostorijama i spavaćoj sobi temperatura može biti nešto niža – oko 16 do 18 stupnjeva. Temperatura prostorije ne smije pasti ispod 15 stupnjeva, jer se inače zidovi hlade i može doći do stvaranja plijesni u stanu.

5. Prebacite se na izvore zelene energije

Prelazak na zelenu energiju u prosjeku štedi više od pola tone CO2 po osobi godišnje. Dobavljači zelene energije nisu povezani s nuklearnim elektranama ni elektranama na kameni ugljen ili smeđi ugljen, već energiju dobivaju iz obnovljivih izvora kao što su sunce, voda, vjetar i geotermalna energija. Ako se ne želite izgubiti u šumi tarifa, provjera dobavljača energije od strane Global2000 i WWF-a pruža dobru orijentaciju.

I ako uzmemo u obzir koliko često nešto pretražujemo na Googleu, isplati se koristiti ekološku tražilicu: qwant.com je ekološka tražilica iz EU koja također ne koristi kolačiće ili praćenje i postavlja visoke standarde privatnosti.

6. Zamijenite energetski zahtjevne kućanske uređaje

Stariji kućanski uređaji često su pravi energetski i strujni potrošači. Zamjena modernim, energetski učinkovitijim modelima vrlo je učinkovit način za doprinos energetskoj tranziciji. No, treba odvagnuti: nije uvijek preporučljivo zamijeniti još uvijek funkcionalan uređaj. Na kraju krajeva, proizvodnja novih hladnjaka, električnih štednjaka, mikrovalnih pećnica i perilica rublja također troši energiju i druge resurse. Online kalkulatori za troškove kućanskih uređaja omogućuju jednostavnu usporedbu kada se isplati nova kupnja za vlastiti novčanik i okoliš.

7. Uložite u obnovljive izvore energije

Kad se spomene „energetska tranzicija“, mnogi pomisle na solarni sustav na krovu i toplinsku pumpu u vrtu. U međuvremenu postoje i mala elektrana za balkon – potrošački časopis Konsument prikupio je ovdje najvažnije informacije i savjete za mini solarni sustav. Nakon početne investicije, takvi sustavi često se amortiziraju u nekoliko godina.

No i ljudi koji žive u iznajmljenim stanovima, bez pristupa vlastitim krovnim površinama ili bez vlastitih zemljišta mogu sudjelovati u energetskoj tranziciji – sudjelovanjem u zajednicama obnovljivih izvora energije (EEG). Uz EEG moguće je zajednički regionalno proizvoditi i koristiti energiju iz obnovljivih izvora.

Također možete uložiti svoj kapital u održive, obnovljive izvore energije. U Austriji, na primjer, postoji državna oznaka okoliša (UZ49). Ona označava financijske proizvode i usluge koji se pridržavaju etičkih, socijalnih i ekoloških kriterija. Nezavisna platforma za procjenu cleanvest.org nudi privatnim investitorima mogućnost filtriranja dioničkih fondova – na primjer, fondova koji su bez nuklearne energije, ugljena, nafte i plina.