Tjelesni signali: što nam naše tijelo želi reći?

Što su to tjelesni signali?

Tjelesni signali usko su povezani s intuicijom. Intuitivno osjećamo što našem tijelu treba u nekom trenutku. Nažalost, ono ne može doslovno razgovarati s nama, zbog čega nerijetko šalje upozorenja koja nisu uvijek usklađena s našim svakodnevnim životom. Tako se, na primjer, ponekad znamo osjećati umorno baš onda kada smo uistinu jako zauzeti na poslu, dosadna prehlada nas ulovi baš onda kada smo planirali ići na koncert ili pak kad odemo u restoran, nemamo teka. Takvi i jesu razlozi zbog kojih toliko često ignoriramo vlastite tjelesne signale – jer ne želimo da nas usporavaju. No, uvijek treba imati na umu da naše tijelo govori o svojima, a time ujedno i o našim potrebama. Ako te signale predugo ignoriramo, obično nam to i stigne na naplatu.

Kako možemo prepoznati tjelesne signale?

Naše tijelo neprestano šalje poruke iz kojih možemo zaključiti kako je i što mu je potrebno. Važno je da se upoznamo sa značenjem tjelesnih signala. Donosimo nekoliko primjera tipičnih tjelesnih signala i njihovih uobičajenih uzroka koje biste trebali znati:

1. Napetost u mišićima

Budite li se već ujutro s osjećajem napetosti u mišićima? Prije svega treba istaknuti da je to jako neugodan osjećaj i u svakom slučaju moramo ga shvatiti ozbiljno. Ovo su neki od razloga za osjećaj napetosti mišića:

• psihički faktor poput stresa
• premalo kretanja
• nepovoljno, monotono kretanje
• nepravilno opterećenje jedne strane tijela
• opća preopterećenost

2. Bolovi u leđima

Bol u leđima tjelesni je signal koji može imati različite uzroke:

• nedovoljno tjelovježbe i dugotrajno sjedenje
• napetost u mišićima
• akutna hernija diska
• psihičko opterećenje

3. Lupanje srca

Rad srca dio je autonomnog živčanog sustava. To znači da ga, baš kao i rad probave, na primjer, ne možemo svjesno kontrolirati. Kada se borimo s lupanjem srca i unutarnjim nemirom, ovi tjelesni signali mogu ukazivati na sljedeće:

• hipertireoza
• hormonalne promjene (npr. u pubertetu, trudnoći i menopauzi)
• stresne situacije
• uzimanje određenih lijekova

Naravno, problemi sa srcem mogu imati i ozbiljne medicinske uzroke, pa se oko njih uvijek treba posavjetovati s liječnikom.

4. Problemi s probavom

Ako patite od čestih proljeva, zatvora, plinova, podrigivanja ili žgaravice, trebali biste malo porazmisliti o sljedećim faktorima koji mogu poremetiti probavu:

• stres i psihičko opterećenje
• nedovoljno kretanja
• nezdrav životni stil

No, budite oprezni, i u ovom slučaju je nužno potražiti savjet liječnika kod snažnih ili dugotrajnih tegoba.

5. Glavobolje

Premda nas Google često želi natjerati da vjerujemo u nešto drugo, glavobolje obično imaju sasvim bezazlene ili svakodnevne razloge:

• nedostatan unos tekućine
• sunčanica stres
• loša prehrana
• trajna buka
• promjena vremena
• poremećaji spavanja
• emocionalno opterećenje
• menstrualni ciklus
• prezategnuta kosa, pritisak obruča za glavu itd…

Naravno, postoji znatno više tjelesnih signala koje možete itekako prepoznavati ako svjesno slušate svoje tijelo. No, za sve tegobe, bez obzira jesu li psihičke ili fizičke, važno je prvo potražiti savjet liječnika kako bi se isključile ozbiljne bolesti.

Kako bolje uočavati tjelesne signale?

U našoj meritokraciji tjelesni signali nerijetko bivaju potisnuti ili jednostavno nisu dovoljno ozbiljno shvaćeni. Posljedično, djelomično smo zaboravili kako imati povjerenja u svoje tijelo te kako percipirati njegove signale. Sljedeći savjeti mogu vam pomoći u tome kako se snažnije povezati sa svojim tijelom:

1. Bolje osjećati sebe

Vježbe disanja, poput primjerice kontroliranog disanja iz trbuha, meditacija ili autogeni trening, kao i joga, tai-chi ili qigong mogu nam pomoći u usmjeravanju fokusa na unutarnji svijet. Puno poticaja u tom smislu donosi knjiga „Tvoje te tijelo štiti. Vjeruj svojoj intuiciji“ (Goldegg Verlag) coacha Claudije Kloihofer. Između ostaloga, preporučuje da se puno zadržavamo na otvorenom: „To nas umiruje i zbližava nas s našom vlastitom prirodom.“

2. Intuitivna prehrana

Kada osjećam glad, a kada sitost? Koja je hrana dobra za nas? Često zaboravljamo jesti intuitivno zbog navika kao što su: jedenje dok tanjur ne ostane prazan, brojanje kalorija, držanje dijeta, praćenje nutricionističkih trendova kao što je izbacivanje ugljikohidrata te držanje hladnjaka punim. Što pomaže: jedite samo kad ste jako gladni. Pripazite i na to da žeđ često mijenjamo za glad. Uvijek pravite male stanke dok jedete kako biste osjetili jeste li već siti. Odvojiti vrijeme za jelo (i ne dopustite da vam pritom nešto odvrati pažnju) jer se samo tako može uživati u hrani, mirisati je te uživati u njezinom okusu. Nakon obroka provjerite: osjećate li sitost? Jeste li puni energije ili više osjećate umor? Posebno je u početku preporučljivo izbjegavati gotove proizvode jer mnogi sastojci poput šećera, masti, soli i pojačivača okusa utječu na prirodni osjećaj sitosti.

3. Miran san

Metabolizam se usporava, tjelesna temperatura opada: sada je vrijeme za odmor. No mnogi faktori poput umjetnog svjetla ili radnog vremena ometaju naš prirodni ritam. U skladu s time, tu su i posljedice: umorni smo, razdražljivi, neusredotočeni, manje učinkoviti. Prema istraživanju spavanja, redovit drijemež dio je naše osnovne biološke opreme. Međutim, to je teško spojivo sa stvarnim životom većine ljudi. Na što još možemo obratiti pozornost: omogućite si trenutke opuštanja i osjećaj zaštićenosti u okviru rituala prije spavanja. Najbolje je izbaciti televiziju ili pametni telefon iz spavaće sobe. Alkohol, teški obroci ili glad također sprečavaju miran san. Održavanjem približno istog dnevnog ritma radnim danima i vikendom izbjegava se mini jetlag.