Recept za zeleni smoothie: ovako spravljen uistinu je dobar za probavu

Nutricionistica Christina Dengg objašnjava zašto su zeleni smoothiji toliko zdravi ili možda ipak nisu, i koje tjelesne dobrobiti mogu donijeti.

Kako zeleni smoothiji utječu na probavu i na što treba paziti ako imate osjetljiv želudac?

Zeleni smoothiji sadrže mnogo vlakana koja potiču probavu i podržavaju zdravu crijevnu floru. Miksanje usitnjava biljna vlakna, što poboljšava podnošljivost. Kod osjetljivog želuca preporučuje se početi polako, birati male porcije, dobro miksati i paziti da smoothiji nisu previše hladni. Prevelika količina fruktoze može opteretiti osjetljiva crijeva. Na primjer, kruške je bolje zamijeniti bobičastim voćem koje ima manje fruktoze i često je bolje podnošljivo.

Koja kombinacija voća, povrća i masti osigurava optimalnu apsorpciju nutrijenata?

Idealna je mješavina zelenog povrća, malo voća i izvora masti. Masti poput avokada ili lanenih sjemenki poboljšavaju unos vitamina topljivih u mastima, dok sastojci bogati vitaminom C, poput špinata ili kruške, pojačavaju apsorpciju biljnog željeza.

Koliko je kefir zdrav i koje prednosti donosi?

Kefir je fermentirani mliječni proizvod bogat probiotičkim kulturama koje podržavaju crijevnu floru. Sadrži važne vitamine poput B2 i B12, bogat je proteinima, a fermentacija ga često čini bolje podnošljivim od običnog mlijeka. Također može jačati crijevnu barijeru i podržavati imunološki sustav.

Kako izbjeći da smoothiji sadrže previše šećera čak i ako djeluju zdravo?

U pravilu treba koristiti više povrća nego voća. Često je dovoljno pola ploda voća. Ako ipak želite malo više voća, bobičasto voće je dobra, niskokalorična alternativa. Kombinacija s proteinima ili malom količinom masti pomaže održati stabilnu razinu šećera u krvi.

Koliko često tjedno je korisno piti smoothieje?

Koliko su često smoothiji korisni ovisi o individualnoj toleranciji. Općenito, smoothie se može konzumirati svakodnevno, pod uvjetom da sadrži dovoljno proteina, zdravih masti i, prije svega, više povrća nego voća. Važno je smoothie piti polako, a idealno bi bilo čak i "žvakati" ga kako bi se optimalno podržala probava.

Koje su najčešće pogreške koje se rade sa smoothiejima?

Smoothiji se često pripremaju s previše voća ili u prekomjernim količinama. Također im često nedostaje proteina ili masti, što ih čini manje zasitnima i rezultira suboptimalnom apsorpcijom hranjivih tvari. Korištenje voćnog soka također može nepotrebno povećati sadržaj šećera. Nadalje, smoothieji se često konzumiraju prebrzo umjesto da se uživaju. To narušava probavu i opterećuje razinu šećera u krvi. Smoothieji se često piju prebrzo umjesto da se uživaju polako.

Zeleni smoothie od kefira za crijeva

Što vam je potrebno: Sastojci (za 1-2 porcije)

• 1 šaka svježeg špinata
• ½ zrele kruške
• ½ avokada
• 1 mali komad krastavca
• 150 ml blagog kefira
• 100 ml vode
• 1 žličica lanenih sjemenki
• 2-3 oraha
• 1-2 svježa lista mente

Priprema:

1. Špinat temeljito oprati.
2. Kruški odstraniti koštice, odvojiti meso avokada, krastavac grubo narezati.
3. Sve s kefirom i vodom dodati u blender.
4. Miješati 30–60 sekundi, dok smjesa ne postane kremasta.
5. Dodati lanene sjemenke, orašaste plodove i svježu mentu te još jednom miješati oko 30 sekundi. Zeleni užitak je spreman!