Sve o refrakcijskim greškama kod djece
Kako roditelji mogu najbolje poduprijeti razvoj očiju kod djece? Ovo su preporuke oftalmologinje.
Dr. Anna Sophie Reisinger specijalistica je oftalmologije i optometrije u Linzu, s posebnim fokusom na zdravlje dječjih očiju. Više informacija: Augen-reisinger.at. Što se događa tijekom pregleda u ordinaciji, na djeci prilagođen način opisuje zajedno s ortoptisticom (stručnjakinjom za poremećaje vida uzrokovane nepravilnim položajem očiju ili refrakcijskim greškama) Ulrike Pichler u knjizi „Ein Fall für Team Adlerauge“ (oko 19,40 eura).
Je li dijete samo umorno pa zato tako često trepće? Škilji li ili je to samo pokušaj da prepozna sve što se nalazi u udaljenu kutu?“ Kada je riječ o vidu njihove djece, roditelji su često nesigurni. Oftalmologinja dr. Anna Reisinger, koja je među ostalim specijalizirana za promicanje zdravlja dječjih očiju, objašnjava osnove.
Zašto je rano otkrivanje toliko važno
„Vidni sustav razvija se tijekom prvih godina života, pri čemu sazrijevaju stanice mrežnice i stvaraju se veze u mozgu. Taj razvoj ovisi o tome može li mozgu biti prikazana oštra slika. Ako se refrakcijska greška, dakle kratkovidnost, dalekovidnost ili astigmatizam, ne prepozna i ne liječi prije završetka tog razvoja, vid se više ne može pravilno razviti“, objašnjava stručnjakinja.
Kod rane dijagnoze još uvijek postoji mogućnost da se korekcijom refrakcijske greške nadoknadi razvoj vida.
Ako se, pak, oštećenje vida otkrije prekasno, terapije daju samo ograničene rezultate.
U najgorem slučaju dijete ostaje toliko slabovidno (ambliopno) da ni uz naočale ne može postići punu oštrinu vida.
Kako se očituje refrakcijska greška
Djeca nisu svjesna toga da imaju refrakcijsku grešku. Ona svijet nikada nisu vidjela drukčije. Zato Reisinger savjetuje: „Redovito vodite djecu na kontrolu kod oftalmologinje ili oftalmologa. Pregled preporučen u sklopu knjižice za roditelje i dijete oko drugog rođendana nije dovoljan – osobito ako u obitelji postoje izraženije refrakcijske greške ili druge očne bolesti.“ Dodatni znakovi poremećaja vida mogu biti često treptanje, škiljenje, naginjanje glave, ponavljajuće glavobolje te nesigurnost pri hodanju i hvatanju predmeta. Ako se ti simptomi pojave kod njihove djece, roditelji bi se svakako trebali obratiti specijalistici ili specijalistu.
Kada treba ići na pregled
Reisinger preporučuje da se do polaska u školu oči pregledavaju svake dvije godine (s 2, 4 i 6 godina) – čak i ako nisu uočene nikakve nepravilnosti. „Pravi test vida najčešće je moguće provesti od četvrte godine života. Pritom se koriste simboli prilagođeni dobi, koje djeca mogu imenovati ili pronaći na pločama s odgovorima. Za najmlađe bi pregled trebao djelovati poput igre.“
Koji tretmani pomažu
Ako se dijagnosticira refrakcijska greška, dijete najprije dobiva naočale kako bi mozak primao „ispravne“ slike. Ako je jedno oko preuzelo glavnu ulogu, a drugo slabije funkcionira, dodatno se dobro oko privremeno prekriva flasterom (postoje i verzije s veselim dječjim motivima). Na taj se način slabije oko potiče na veću aktivnost i poboljšava mu se vidna funkcija. Ako kratkovidnost vrlo brzo napreduje, u posebnim se slučajevima primjenjuju i medicinske kapi za oči.
Što roditelji mogu učiniti preventivno
Stručnjakinja općenito upozorava na dugotrajno gledanje na blizinu: „Osobito gledanje u ekran ili pametni telefon povećava rizik da dijete razvije kratkovidnost.“ Zato Reisinger do treće godine života preporučuje potpuno izbjegavanje ekrana, a nakon toga najviše 30 minuta vremena pred medijima dnevno. Treba paziti i na redovit boravak na otvorenom jer je i on važan za zdrav razvoj očiju. Osim toga, vidna funkcija može se poticati raznolikom prehranom bogatom vitaminima i hranjivim tvarima. Vitamini A, C i E te biljni pigment lutein djeluju zaštitno na stanice, vitamin B12 dobar je za vidni živac, a cink potiče obnovu stanica. Omega-3 masne kiseline (koje se, primjerice, nalaze u ribi i orašastim plodovima) imaju dodatnu zaštitnu ulogu: mogu ojačati strukturu mrežnice i pridonijeti vlažnosti očiju.
