Početak dohrane bez stresa: stručnjakinja odgovara na ključna pitanja

Učenje jedenja je avantura koja bi zapravo trebala biti zabavna i radosna. No, mnogi roditelji su zbunjeni kada beba započinje s dohranom. Tek što su savladali dojenje ili hranjenje adaptiranim mlijekom, suočavaju se tisuću pitanja oko prve čvrste hrane. O tome smo razgovarali s dijetetičarkom i nutricionisticom Adelinom Schnider.

Kada je moja beba stvarno spremna za početak dohrane?

„Početak dohrane ne bi trebao biti prije 17. tjedna, ali niti nakon 26. tjedna života“, kaže stručnjakinja. U tom vremenskom okviru spremnost bebe za dohranu ovisi o tzv. znakovima zrelosti.

• Koordinacija ruke i usta: beba može uhvatiti predmet rukom i staviti ga u usta.
• Slabljenje refleksa izbacivanja jezika: ako beba prečesto izbacuje hranu iz usta, očito još nije spremna. „Od kraja četvrtog mjeseca života možete povremeno sami provjeravati refleks izbacivanja jezika da vidite trend razvoja“, savjetuje Schnider. Kako to provjeriti: stavite palac ili zakrivljeni stražnji dio žlice na donju usnu bebe.
• Kontrola trupa i glave: beba bi trebala moći sjediti donekle uspravno pri početku dohrane, na primjer, uz potporu visokog stolca ili na krilu roditelja i ne smije se savijati prema naprijed.

Trebam li uz početak dohrane početi odbijati dojenje?

„U načelu, dohrana nije zamišljena kao zamjena za majčino mlijeko ili adaptirano mlijeko. To su i dalje glavne namirnice u prvih godinu dana života djeteta“, objašnjava Schnider. No, od šestog mjeseca je važno unositi željezo i jod hranom. (Više o nedostatku željeza kod dojenčadi pročitajte niže.)

Normalno je da bebe jedu malo pri početku dohrane. Može proći dugo dok beba ne pojede cijeli obrok. „Roditelji ne bi trebali vršiti pritisak ni na sebe ni na dijete, već jednostavno nastaviti nuditi dohranu dok dijete ne pokaže više interesa“, naglašava stručnjakinja. Ako su mama ili tata previše u stresu oko hrane, to logično utječe i na bebu. Također, odrasli često pogrešno procjenjuju koje su količine hrane normalne za bebe. „Pri savjetovanju često primijetim da roditelji imaju dojam kako dijete unosi premalo dohrane, ali to nije tako“, kaže Schnider. Osobito zato što su staklenke i dječji obroci često podijeljeni u jednake porcije i stvaraju dojam da beba mora pojesti baš tu količinu.

Što učiniti ako beba odbija dohranu?

Ako je beba vrlo oprezna pri početku dohrane, roditelji joj mogu nježno pomoći kako bi razvila apetit za čvrstu hranu. Često je dobro održavati vremenski razmak prije planiranog obroka bez dojenja ili bočice kako bi beba osjetila glad. Nakon dohrane nastavlja se dojenje ili hranjenje iz bočice. „Međutim, taj razmak ne smije biti predug jer jako gladna beba obično ne prihvaća dohranu najbolje. Treba isprobati što najbolje funkcionira“, objašnjava nutricionistica.

Nije nužno da hranjenje dohranom bude neprekinuto. „Može se napraviti i stanka ako beba iznenada ponovno odbije hranu“, umiruje dijetetičarka. Tijekom nicanja zubića ili privremene bolesti, može se vratiti na uobičajenu prehranu majčinim mlijekom ili adaptiranim mlijekom.

„Ako beba do devetog mjeseca života potpuno zanemaruje dohranu i jede samo majčino mlijeko ili adaptirano mlijeko, treba pažljivije pratiti unos željeza“, ističe Schnider. U tom slučaju roditelji trebaju tijekom redovitih pregleda o tome porazgovarati s pedijatrom.

Koliki je rizik od nedostatka željeza kod beba?

Dojilje često osjete da majčino mlijeko više ne pruža dovoljno hranjivih sastojaka za bebu nakon početka dohrane. Majčino mlijeko uistinu sadrži malo željeza u usporedbi s drugim namirnicama (pa i s adaptiranim mlijekom), no željezo iz majčinog mlijeka tijelo vrlo dobro apsorbira. To omogućuje protein laktoferin iz majčinog mlijeka.

„Ne ovisi samo o prehrani kolike su zalihe željeza kod djeteta“, ističe nutricionistica. Faktori utjecaja su, na primjer, opskrba tijekom trudnoće, prerano rođenje ili trenutak kada je pupčana vrpca odsječena. Na to može utjecati i način poroda (vaginalni porod ili carski rez).

Ako roditelji posumnjaju na manjak željeza, pedijatar može napraviti jednostavan test prsta gdje se uzima malo krvi za određivanje razine. „U pravilu, samom prehranom bogatom željezom nije moguće nadoknaditi manjak, pa je u tim slučajevima potrebna suplementacija“, kaže Schnider. Iz iskustva, suplementacija željezom povećava apetit bebe jer manjak željeza može biti razlog smanjenog apetita, kao i bljedila, umora i lošeg rasta.

Općenito, nedostatak željeza je rijedak kod zdravih i do kraja rođenih beba u zapadnim zemljama. U Europi između 5 i 20 % djece od 1 do 3 godine ima manjak željeza, pri čemu su brojevi veći u (južnim) istočnoeuropskim zemljama. Tamo je običaj dati kravlje mlijeko kao zamjenu za majčino mlijeko u prvoj godini, što je jedan od glavnih uzroka manjka željeza u dojenčadi i male djece. (Više konkretnih brojki o manjku željeza i anemiji kod dojenčadi i male djece možete pronaći ovdje.)

Može li se puno pogriješiti kod dohrane?

Nutricionistica ima umirujuće poruke za zabrinute roditelje: „Preporuke o dohrani razlikuju se širom svijeta. To pokazuje da ne postoji samo jedno ispravno ili pogrešno rješenje.“
No za neke namirnice postoji konsenzus da nisu prikladne za bebe, a mnoge od njih istovjetne su onima koje se preporučuju u trudnoći.
Namirnice neprikladne za bebe su:

• alkohol i kofein
• sol i ljuti začini, poput čilija
• prerađeni mesni proizvodi, dijelom zbog visokog sadržaja soli
• šećer i zamjene za šećer: šećer daje prazne kalorije i potiče karijes
• med: kao sirov proizvod može sadržavati spore koje bebin želudac ne može uništiti. U rijetkim slučajevima može uzrokovati dojenački botulizam, potencijalno opasnu infekciju
• sirovi i nepasterizirani životinjski proizvodi: sirovo mlijeko i sirovo meso mogu uzrokovati ozbiljne infekcije salmonelom, listerijom i drugim bakterijama
• tuna, sabljarka, halibut i štuka: ove ribe često sadrže visoke razine žive što može biti štetno za jetru
• rižini napici: mogu biti zagađeni arsenom.

Postoje još neka pravila: „Kravlje mlijeko ne bi trebalo biti glavno piće bebe“, naglašava Schnider. „Može se dodati u kašicu, ali ne smije zamijeniti majčino ili adaptirano mlijeko.“ Do jedne porcije mlijeka ili mliječnih proizvoda na dan u obroku je dozvoljeno, ali više od toga nije, i to do prve godine života. Dodatno, kravlje mlijeko smanjuje apsorpciju željeza. „Također, mliječni proizvodi s niskim postotkom masti nisu preporučljivi za bebe jer je mast važan nutrijent“, objašnjava dijetetičarka.
Ako počinjete s finger foodom umjesto kašicom, važno je paziti na rizik od gušenja. Orašasti plodovi trebaju se davati samo naribani ili u obliku namaza. Plodovi s tvrdom i elastičnom korom (npr. grožđe ili borovnice) trebaju se narezati na četvrtine.

S kojom kašicom trebam početi dohranu?

Mnogi savjetnici preporučuju početi s kašicom od povrća, škroba (npr. krumpir, tjestenina, žitarice) i izvora proteina i željeza (npr. meso, riba, jaja, mahunarke). Tek nakon toga dolaze kašice s mlijekom i žitaricama. „Razlog je što prva hrana treba osigurati željezo. Kalcij se ionako unosi majčinim ili adaptiranim mlijekom“, objašnjava Schnider.
Dobri izvori željeza su meso, orašasti plodovi i tvrdo kuhani žumanjci. Također ribane bučine sjemenke, dobro kuhana i pasirana leća ili edamame mogu obogatiti kašicu. „Izvor željeza ne mora uvijek biti meso“, dijetetičarka ističe važnost raznolikosti u bebinom jelovniku.

Što je bolje za bebu – staklenke ili domaće kašice?

Ne postoji univerzalan odgovor jer ovisi o preferencijama i životnim okolnostima obitelji. „Ne možemo biti kategorični. Možete kombinirati kupljene staklenke, domaće kašice i zajedničke obroke za stolom“, kaže Schnider.

Staklenke su posebno praktične u pokretu jer se lako kupuju u drogeriji. Budući da su pasterizirane, ne moraju se ni grijati ako su svježe otvorene. Obično su optimalno sastavljene. Onaj tko kuha domaću kašicu mora paziti na nutritivne vrijednosti.

No, domaća kašica često nudi veću raznolikost. Zbog poznatih okusa i sastojaka lakše je naknadno prelazak na obroke za cijelu obitelj. „U svojim savjetovanjima često primjećujem da roditelji dugo ostaju pri omiljenim staklenkama za dob od šest ili sedam mjeseci“, kaže Schnider. „Važno je s vremenom bebu navikavati na kompaktnije teksture.“ Postoje studije koje pokazuju da djeca koja su tek sa devet ili deset mjeseci uvedena na druge teksture, sa sedam godina češće imaju selektivni odnos prema hrani i biraju što jedu.

Važno je da kašica – bilo domaća ili kupljena – sadrži jednu do dvije žličice ulja na 100 grama hrane. „To značajno povećava energetsku vrijednost“, objašnjava dijetetičarka.

Je li Baby-led Weaning prikladan za početak dohrane?

Kod Baby-led Weaning (BLW) beba se ne hrani žlicom, nego joj se nudi hrana koju može samostalno jesti. Najčešće kritike protiv isključivog BLW-a su veći rizik od gušenja i manjak željeza te lošiji rast u usporedbi s bebama koje jedu kašice. „Ja sam veliki zagovornik kombiniranja kašica i BLW-a“, kaže Schnider. „No, u principu se može nuditi i samo finger food ako se to radi informirano.“

Rizik od gušenja kod BLW-a

Kako bi smanjili rizik od gušenja, roditelji bi trebali paziti na sljedeće savjete:

• Hrana treba biti mekana toliko da je beba može zgnječiti palcem i kažiprstom, što je otprilike sila kojom beba pritišće jezik prema nepcu. Tako je hrana sigurna za jelo.
• Orašasti plodovi smiju se davati samo usitnjeni ili kao namaz.
• Voće s glatkom i elastičnom korom (npr. grožđe ili borovnice) treba ne samo prepoloviti već i narezati na četvrtine.
• Beba mora uvijek biti pod nadzorom dok jede.
• Beba mora sjediti uspravno tijekom jela. Ležaljke nisu prikladne za BLW.

Odabir hrane kod BLW-a

Da bi se osigurala dovoljna prehrana posebno po pitanju željeza, važno je birati hranu pažljivo. „Roditelji ne bi trebali bebi samo bez razmišljanja dati finger food“, naglašava Schnider. Na svakom obroku treba biti tri do četiri različite hrane, od kojih jedna mora biti bogata željezom, primjerice meso. Jedan dio treba biti energetski bogat, poput avokada, mliječnog proizvoda ili namaza od orašastih plodova. Kao treći dio obroka ide povrće i/ili voće. „Ova preporuka bazirana je i na istraživanjima“, kaže stručnjakinja.

BLW savjeti za početak dohrane

Beba koja je do tada konzumirala samo tekuću hranu (majčino ili adaptirano mlijeko) može se odmah navikavati na čvrstu hranu bez prelaska preko kašica. No: „Ne biste trebali odmah nuditi zahtjevnu hranu jer tada ne može motorički još to pojesti“, savjetuje Schnider. „Beba od šest mjeseci još ne može jesti borovnice narezane na četvrtine jer ih ne može dohvatiti.“ Pri početku treba nuditi mekane hrane u obliku i veličini otprilike prsta odrasle osobe. „Rezani štapići ili brokolića može beba hvatati šakom poput lopatice“, objašnjava nutricionistica. Tek od devet mjeseci beba uči hvatanje prstima, pa se tada mogu ponuditi i sitniji komadi (naribano, na kockice).

BLISS – bolji BLW?

BLW koji se provodi uz ove sigurnosne mjere i kad roditelji pažljivo biraju hranu naziva se i BLISS (Baby-led Introduction to Solids). To ime je dala istraživačka ekipa u Novom Zelandu. „Studija je pokazala da je takav pristup siguran za bebe“, kaže Schnider.