Migrena: uzroci i što može pomoći

Milijuni ljudi pate od migrene

Započinje trncima u vratu, zatim pulsirajućom bol koja se širi od sljepoočnice preko oka. Svjetlost zasljepljuje, zvukovi bole, a svaki pokret pojačava patnju. Za oko milijun ljudi u Austriji migrena nije samo obična glavobolja, već ponavljajuća svakodnevica – s dubokim posljedicama za posao, obitelj i kvalitetu života. Oko polovice oboljelih nikada nije potražilo medicinsku pomoć.

„Osobito žene imaju tendenciju podcijeniti migrenu“, kaže dr. Nora Hennes-Hergovich, neurologinja u javnoj bolnici u Beču i privatnoj ordinaciji u Neubauu. „Dolaze s pretpostavkom da imaju tenzijske glavobolje, ali često se iza toga krije teška migrena.“ Bolest je i dalje opterećena mnogim predrasudama i ne smatra se prvenstveno neurološkim poremećajem. Još jedna velika zabluda: migrena nije isključivo „ženska bolest“ – iako žene obolijevaju tri puta češće od muškaraca. Kod muškaraca se migrena često premalo dijagnosticira.

Kad mozak šalje munje

Migrena je više od glavobolje. Može biti kronična ili se javljati u epizodama. Tijekom različitih životnih faza, poput puberteta ili menopauze, može se mijenjati u obliku i intenzitetu. Tipična je jednostrana, pulsirajuća bol, često praćena mučninom, osjetljivošću na svjetlost i zvukove. Neki pacijenti doživljavaju i tzv. auru – vizualne fenomene poput treperenja ili crnih točaka.

„Uzrok migrene nije u psihi“, naglašava prof. dr. Christian Wöber, voditelj Ambulante za glavobolje na Sveučilišnoj klinici u Beču. „Migrena ima jasno dokazane neurobiološke temelje.“

Migrena nastaje zbog poremećaja u središnjem živčanom sustavu i trigeminalnom živcu koji obrađuje mnoge bolne podražaje iz područja glave i lica. Tijekom napada migrene oslobađaju se određeni neurotransmiteri, poput CGRP-a (peptid povezan s genom kalcitonina) koji potiču upalne reakcije u mozgu. Istovremeno, moždana kora postaje preosjetljiva na svjetlost, zvukove i druge osjetilne podražaje.

Sklonost migreni je nasljedna, ali reakciju mogu izazvati tzv. okidači (trigeri) poput hormonskih promjena, stresa ili nedostatka sna. Ideja da su migrene tipične za ambiciozne, perfekcionističke osobe je klišej: „Pacijentima se često savjetuje da se opuste, ali stres je dio života svih ljudi. Ako stres postane prevelik, potrebno je ciljano djelovati protiv njega.“

Migrena – zanemarena bolest

  • Oko 1 milijun ljudi u Austriji pati od migrene.
  • Omjer žena i muškaraca je 3:1.
  • Većina oboljelih ima između 20 i 50 godina.
  • Kroničnu migrenu (više od 15 dana glavobolje mjesečno) razvija oko 2 % svjetske populacije.
  • Više od polovice oboljelih doživljava ozbiljne smetnje zbog napada.

Bol se može ublažiti

Migrena nije izlječiva, ali se može liječiti – što ranije, to bolje. „Najvažniji korak u mojoj praksi je anamneza“, kaže dr. Hennes-Hergovich. „Treba utvrditi: jesu li to zaista napadi migrene ili kombinacija, na primjer, s tenzijskim glavoboljama?“

Liječnici često koriste dnevnik glavobolja koji se može preuzeti online. „Kada se javljaju napadi, imaju li okidač, jesu li povezani s menstruacijom?“ Također je potrebno isključiti internističke uzroke: krvni tlak, zdravlje srca, funkciju štitnjače, razinu željeza i vitamina D.

Dobra vijest: posljednjih godina terapija migrene značajno je napredovala. Osim klasičnih analgetika poput ibuprofena ili acetilsalicilne kiseline (ASS), koji mogu pomoći kod blagih napada, dostupni su i specifični lijekovi za migrenu. Prije svega, triptani. Oni djeluju izravno na receptore boli u mozgu i smanjuju upalne procese.

Za mozak: trčanje

Kako bi se smanjio rizik od napada migrene, preporučuje se redovita tjelovježba izdržljivosti.

Za liječenje čestih ili teških napada migrene postoji nova klasa lijekova: CGRP antitijela. Oni blokiraju molekulu CGRP koja se tijekom migrene oslobađa u prekomjernim količinama. Antitijela se primjenjuju jednom mjesečno potkožno ili svaka tri mjeseca kao infuzija.

Prevencija migrene u svakodnevnom životu

Najbolji pristup je kombinacija lijekova i zdravog načina života: tri puta tjedno pola sata tjelovježbe, dovoljno sna, redoviti obroci i upravljanje stresom. Dodaci poput magnezija, vitamina B2 i koenzima Q10 također mogu pomoći.

Osim toga, preporučuje se izbjegavanje osobnih okidača migrene, poput hrane bogate histaminom (zreli sir, crno vino, dimljeno meso).