Toplo bez grijanja: 7 savjeta za ugodan dom

Savjeti za toplinu bez grijanja

1. Toplo se odjenite

Područje glave i vrata dijelovi su tijela kroz koje prolaze velike krvne žile, pa se ondje može izgubiti razmjerno mnogo tjelesne topline. Malo tko će u dnevnoj sobi sjediti sa zimskom kapom, no veste zatvorena ovratnika ili mekane marame i šalovi oko ramena i dekoltea dobro zadržavaju toplinu. Po istom načelu djeluju i grijači za zapešća.
Tko dulje sjedi na kauču, u hladno se doba godine rado zamota u deku. Vuna, usput rečeno, zadržava toplinu učinkovitije od poliestera. Važno je birati proizvode bez mulesinga. Mulesing je bolan postupak sakaćenja merino ovaca pri kojem se jaganjcima bez anestezije oštrim nožem uklanja naborana koža sa stražnjeg dijela tijela kako bi se spriječilo da muhe ondje polažu jaja.

2. Spriječite propuh

Kroz nedovoljno zabrtvljene okvire prozora ili vrata, ali i kroz utičnice koje nisu dobro zatvorene, u stan mogu prodrijeti hladan zrak i vlaga. Brzo i razmjerno povoljno rješenje pružaju gumene ili silikonske brtvene trake. Ako propuh nastaje unutar stana, dekorativno su rješenje zaštitnici od propuha. Te izdužene tekstilne „zmije”, ispunjene izolacijskim materijalom, dostupne su u mnogim izvedbama, a uz malo spretnosti mogu se i sašiti kod kuće.

3. Uredite dom za ugodu

Vanjske rolete i debele zavjese zadržavaju hladnoću izvan prozora i balkonskih vrata. Debeli tepisi pružaju toplinu odozdo — ako nemate podno grijanje.

4. Koristite termofore

Termofori imaju pomalo staromodan prizvuk, ali vrlo učinkovito griju. Stavljaju se na određeni dio tijela pa, primjerice, u kratkom vremenu mogu zagrijati stopala.
Zahvaljujući cirkulaciji krvi, toplina se širi cijelim tijelom. Prije pojave termofora naši su preci u krevet stavljali vruće kamenje ili opeke. Kasnije su postojale i metalne boce za krevet napunjene vodom. Od 1920-ih termofori se uglavnom izrađuju od gume, a danas postoje čak i električni modeli. Protiv hladnoće dobro pomažu i grijaći jastučići punjeni košticama trešanja ili žitaricama.

5. Zagrijte se iznutra

Namirnice i napitci koji griju podižu tjelesnu temperaturu iznutra i potiču cirkulaciju. Čajevi, variva i juhe i inače su kuhinjski klasici u jesen i zimu. Posebno su prikladni đumbir, češnjak, hren, wasabi, cimet, kurkuma ili čili.
Oprez: alkohol, primjerice u kuhanom vinu ili punču, ne zagrijava tijelo iznutra. Naime, alkohol širi krvne žile, zbog čega topla krv odlazi prema površini kože, a hlađenje tijela se ubrzava.

6. Upotrijebite mirise koji stvaraju osjećaj topline

Mirisi izravno utječu na našu psihu i dobrobit. Vanilija, naranča, sandalovina i cimet u nama bude osjećaj topline, ugode i opuštenosti. Uz mirisne svijeće ili mirise za prostor dom se može pretvoriti u oazu ugode i dobiti sasvim osobnu notu.

7. Krećite se

Ako ništa od toga ne pomogne i još vam je hladno, preostaje samo jedno: svladati unutarnji otpor i pokrenuti se. Ne morate odmah odraditi intenzivan trening; dovoljno je nekoliko minuta plesati uz omiljenu pjesmu ili s djecom odigrati igru lovice. Tjelesna aktivnost potiče cirkulaciju i zagrijava iznutra. Dugoročno se itekako isplati izgraditi mišiće. Mišićno tkivo i u mirovanju stalno troši energiju te oko 70 posto pretvara u toplinu. Zato vrijedi: što više mišića, to manje osjećaja hladnoće.

Kako uštedjeti na troškovima grijanja?

Grijanje je najveći potrošač energije u kućanstvu. Prema podacima Umweltberatung čini približno polovicu ukupne potrošnje energije u kućanstvu. No uz nekoliko trikova troškove grijanja lako je smanjiti. Posebno je učinkovito sniziti sobnu temperaturu za 1 °C. To ne čini veliku razliku u osjećaju topline, ali troškove grijanja smanjuje do šest posto.
Noćno snižavanje temperature na 17–19 °C štedi do deset posto troškova grijanja. Prije početka sezone grijanja radijatore treba odzračiti. Radijatore i termostatske glave ne smiju zaklanjati zavjese, obloge ili komadi namještaja jer to može povećati troškove grijanja i do dvanaest posto. Umjesto da prozori satima budu otvoreni na kip, kratko i intenzivno provjetravanje smanjuje potrošnju energije.

Na koju temperaturu treba grijati prostorije zimi?

Preporučuje se da se sve prostorije ne zagrijavaju jednako jer se u svima ne boravi jednako dugo. Za miran san previsoka sobna temperatura može čak smetati. Važno je zatvoriti vrata kako se različite temperaturne zone ne bi miješale.

Preporučuju se sljedeći temperaturni rasponi:

• Kupaonica: 20–24 °C
• Dnevni boravak: 20–22 °C
• Dječja soba: 18–21 °C
• Spavaća soba: 16–18 °C
• Predsoblje: 14–17 °C

Kada treba grijati kako bi se izbjegla plijesan?

Sa štednjom energije ne treba pretjerivati. Ako je zrak u zatvorenim prostorima prehladan, a vlažnost zraka previsoka, postoji opasnost od nastanka plijesni. Stručnjaci preporučuju relativnu vlažnost zraka između 40 i 60 posto. Kada temperatura zraka u interijeru padne ispod 16–18 °C, u nastanjenim zgradama raste rizik od pojave plijesni.
Važno je uvijek provjetriti nakon spavanja, kuhanja, pečenja i tuširanja kako bi vlaga izašla iz stana. Što više osoba živi u stanu, to je češće potrebno provjetravanje. Vlažnost zraka može znatno porasti i zbog rublja koje se suši u zatvorenom prostoru. Prozore ne treba držati otvorene na kip jer se tako zidovi hlade. Bolje je redovito širom otvoriti sve prozore na tri do pet minuta ili pojedine prostorije intenzivno provjetravati pet do deset minuta. Vlaga se osobito često skuplja i iza velikih komada namještaja postavljenih uz vanjske zidove.