Dan planeta Zemlje 2026.: ovih 5 činjenica o obnovljivim izvorima energije ulijevaju nadu

Što je energetska tranzicija?

Energija određuje naš život. Trošimo je stalno – često čak i ne primjećujući to. Bilo da je riječ o gorivu koje pokreće automobil, bilo o tzv. „sivoj energiji“, odnosno količini energije potrebnoj za cijeli životni ciklus proizvoda, od proizvodnje preko transporta do odlaganja.
Za proizvodnju energije mogu se koristiti različiti izvori. Razlikuju se obnovljivi i fosilni izvori. Obnovljivi izvori su gotovo neiscrpni ili se prirodnim procesima stalno obnavljaju. Primjeri su sunčeva energija, vjetar, vodena energija te geotermalna energija (toplinska energija Zemlje). Također se koriste i obnovljivi sirovinski materijali. Fosilna energija dolazi iz neobnovljivih izvora poput ugljena, plina i nafte. Postoji i nuklearna energija koja se proizvodi razgradnjom jezgre atoma u nuklearnim elektranama.
Energetska tranzicija označava prijelaz s korištenja fosilnih i nuklearnih izvora na obnovljive izvore energije.

Zašto je potrebna energetska tranzicija?

Izbor izvora energije u sadašnjosti i budućnosti odlučujuće će oblikovati život na našem planetu.
Za razliku od obnovljivih izvora, fosilni izvori energije su ograničeni i ne mogu se umjetno obnoviti. Zalihe ugljena, nafte i plina nastale su prije milijuna godina, a njihova eksploatacija ih sve više iscrpljuje. Osim toga, njihova upotreba snažno šteti klimi i okolišu.
Izgaranjem fosilnih goriva oslobađa se ogromna količina ugljičnog dioksida (CO2) i drugih stakleničkih plinova, što zagrijava atmosferu. Između 1990. i 2021. globalne emisije stakleničkih plinova porasle su za 51 %. Posebno zabrinjava CO2 jer se u prirodnim procesima vrlo sporo razgrađuje – nakon 1000 godina u atmosferi je još 15 do 40 posto izbačenog CO2. Potpuna razgradnja može potrajati više stotina tisuća godina. Sve emisije CO2 koje sada stvaramo, ostat će u sustavu vrlo dugo vremena.
To već sada i u budućnosti ima posljedice. Prema Ujedinjenim narodima (UNEP), globalno zagrijavanje u 2025. bilo je prosječno nešto manje od 1,5 stupnja u odnosu na predindustrijsko doba. Međunarodni cilj ograničenja zagrijavanja na 1,5 stupanj time je promašen. Do 2100. može se očekivati porast temperature do 2,8 stupnjeva ako se mjere za smanjenje emisija ne pooštre. Svaki djelić stupnja ima značajan utjecaj.

Slogan za Dan planeta Zemlje 2026.: „Naša snaga, naš planet“

Vrijeme je da konačno poduzmemo korake! Dan planeta Zemlje 2026. drugi je put zaredom obilježen pod sloganom „Naša snaga, naš planet“. Na web stranici earthday.org možete pronaći globalni popis događaja koji se održavaju od 18. do 22. travnja, na sam Dan planeta Zemlje.
ACTIVE BEAUTY je prikupio pet ohrabrujućih činjenica o obnovljivim izvorima energije povodom Dana planeta Zemlje 2026.

5 činjenica o obnovljivim izvorima energije koje ulijevaju nadu

1. Energetska tranzicija je naš najveći alat za smanjenje CO2 emisija

Prema World Resources Instituteu, 75,7% globalnih emisija stakleničkih plinova trenutačno dolazi iz energetskog sektora. Ostali sektori odgovorni su za samo četvrtinu ukupnih emisija. Prijelaz s fosilnih na obnovljive izvore energije stoga je najvažniji alat u borbi protiv klimatske krize.
Emisije energetskog sektora uključuju proizvodnju električne energije i topline (29,7 % ukupnih emisija), promet (13,7 %), prerađivačku industriju i građevinarstvo (12,7 %) te zgrade (6,6 %). U ovaj sektor spadaju i difuzne emisije stakleničkih plinova koje nastaju pri vađenju i prijevozu fosilnih goriva te izgaranja drugih sirovina.

2. Prijelaz na obnovljive izvore energija isplati se i financijski

Česta je zabluda da su obnovljivi izvori energija konkurentni samo zahvaljujući državnim subvencijama. To je možda točno bilo u ranim godinama solarnih tehnologija i sličnih sustava u 2000-ima. Međutim, tehnički napredak od tada je postigao ogroman iskorak. Također, ne smijemo zaboraviti da fosilni izvori i dalje uživaju znatne financijske potpore, na primjer, u Austriji kroz privilegije poput poreza na korištenje određenih goriva i oslobođenja poreza na mineralna ulja za komercijalni zračni promet.
Studija Ekonomskog instituta Sveučilišta Oxford iz 2022. godine pokazala je da je bezemisijska budućnost moguća i financijski isplativa u roku od oko 30 godina. Što se energetska tranzicija brže provodi, to je i jeftinija. Do 2050. moglo bi se uštedjeti oko 12 bilijuna dolara. Analizirani su tisuće scenarija za energetsku tranziciju, a jedan od zaključaka je da su troškovi solarne energije u proteklih 20 godina padali dvostruko brže nego što su optimistični modeli predviđali.
Studija Sveučilišta Stanford iste godine procijenila je da bi troškovi energije nakon potpune energetske tranzicije bili 63 % niži nego sada. Uz uvažavanje koristi po zdravlje i klimu, troškovi bi pali čak za 92 %.

3. Već imamo sve tehnologije potrebne za energetsku tranziciju

Studija Sveučilišta Stanford pokazala je da je globalni prelazak na obnovljive izvore energije izvediv bez potrebe za razvojem novih tehnologija. Analizirani su samo oni postupci koji ne utječu negativno na sigurnost opskrbe energijom, kvalitetu zraka i klimatske promjene. Čak ni složene tehnologije poput plavog vodika, koje još nisu masovno primijenjene, nisu potrebne za provedbu energetske tranzicije širom svijeta.

4. 2025. je bila prva godina u kojoj je na globalnoj razini proizvedeno više električne energije iz obnovljivih izvora nego iz ugljena

Obnovljivi izvori brzo dobivaju na zamahu. 2025. je bila povijesna godina jer je prvi put na svjetskoj razini proizvedeno više energije iz obnovljivih izvora nego iz ugljena. Časopis „Science“ proglasio je ovaj fenomen „znanstvenim iskorakom godine“.
Zasluge za ovaj napredak pripadaju prije svega Kini, kojoj se inače često predbacuje zbog zagađenja i štetnih utjecaja na okoliš. Premda su mnoge tehnologije za obnovljivu energiju nastale u SAD-u, njihova proizvodnja, razvoj i usavršavanje odvijaju se uglavnom u Kini, koja svoje proizvode izvozi u zemlje Globalnog juga i Europu. Time su vjetar i sunce postali najpovoljniji izvori energije za veliki dio svijeta.

5. Čak se i iz starih bušotina može dobiti čista energija

Iako već imamo sve potrebne tehnologije za energetsku tranziciju, nove spoznaje i pristupi pomažu u daljnjem napretku. Primjer je tehnologija koju je razvila tvrtka „Greenwell“, a koja optimizira korištenje geotermalne energije tako što koristi neaktivne bušotine iz naftne industrije.
Prije svega, naftna tvrtka zatvara kraj bušotine kako nikakva nafta ne bi izašla. Nakon nekoliko prilagodbi koje provodi „Greenwell“, hladna voda se pušta u bušotinu i vraća na površinu zagrijana na temperaturu između 35 i 70 °C. Iako ove prerađene bušotine nisu efikasne za proizvodnju električne energije kao klasične geotermalne elektrane, dovoljno su snažne da zagrijavaju staklenike, koji se često lože fosilnim gorivima.