Active Beauty
Svjetlosna terapija kod zimske depresije: Ovako funkcionira
Tekst: Annalina Jegg

Umjetno sunce protiv bluesa

Svjetlosna terapija kod zimske depresije: Ovako funkcionira

Svjetlosna terapija dokazivo može pomoći kod zimskih depresija. Ne vjerujete? Otkrit ćemo kako funkcionira.
Kratki dani, malo sunca: To može potisnuti raspoloženje u hladnim mjesecima. Kada rano pada mrak, tijelo proizvodi više melatonina. Istovremeno i serotonin, hormon sreće, pretvara u melatonin. A to je hormon spavanja, čini nas dakle umornima i bez energije. U prevelikim količinama melatonin može dovesti i do depresivnog raspoloženja.

Nedostatak serotonina naš mozak pokušava pak kompenzirati s napadajima gladi i željom za slatkim. Jer: Čokolada i sl. proizvodi povećavaju razinu serotonina. Protiv tih procesa može se koristiti svjetlosna terapija: Baš kod zimske depresije može smanjiti tegobe osobama koje od njih pate.

Što donosi svjetlosna terapija?

Kod svjetlosne terapije koristi se elektromagnetsko zračenje s određenom dužinom valova i svjetlosne jakosti kako bi pomoću „svjetlosnog tuša“ naš unutarnji sat zimi pravilno otkucavao i kako bi se povećala razina serotonina u tijelu. Učinkovitost svjetlosne terapije kod lakše do srednje teške zimske depresije znanstveno je potvrđena.

Korištenje svjetlosne terapije: Ovako djeluje

Svjetlosna terapija može pomoći kod migrene, smetnji sa spavanjem i poremećaja u prehrani ili burnouta. Često se koristi kod sezonske depresije.

To međutim ne znači da biste svjetlosnu terapiju na vlastitu ruku trebali primjenjivati kao samostalnu terapiju kod trajne depresije koju treba ozbiljno shvatiti. U svakom slučaju prethodno razgovarajte sa stručnjakom dolazi li u Vašem slučaju svjetlosna terapija u obzir ili je bolje da se uvedu druge mjere poput terapijskog liječenja.

Uostalom: Svjetlosna terapija nije isto što i fototerapija kod koje se UV zračenje i plavo svjetlo koriste za tretiranje akni, neurodermatitisa i ostalih kožnih oboljenja.

Kako funkcionira taj tretman?

Kako bi se svjetlosna terapija provodila kod kuće, potrebna Vam je specijalna svjetiljka slična dnevnom svjetlu koja ima posebno svijetlo svjetlo. Preporučuju se svjetiljke intenziteta svjetla od 2.500 do 10.000 luksa. Upalite svjetiljku i postavite se na oko 90 cm ispred svjetiljke.

Pritom je važno da svjetlo primate preko mrežnice očiju. Ako svjetiljka osvjetljuje samo Vašu kožu, to neće ublažiti tegobe. Ali to ne znači da morate neprestano buljiti u izvor svjetla. Najbolje da sjednete ispred svjetiljke za dnevno svjetlo, doručkujete ili sasvim normalno radite te povremeno kratko pogledate u svjetlo.

Kod svjetlosne jakosti od 10.000 luksa dovoljno je 30 minuta terapije dnevno. Nakon toga možete ponovno ugasiti svjetiljku i nastaviti s Vašim uobičajenim aktivnostima.

Najvažnije je da tretman provodite svaki dan. Ako prekinete tretman samo na jedan dan, može se dogoditi da neće pokazati učinak. I stoga: Izdržite i budite dosljedni!

U koje doba dana svjetlosna terapija najbolje djeluje?

Idealan trenutak u danu je jutro. Između 5.30 i 8 h svjetlosna terapija najbolje djeluje: Ona potiskuje oslobađanje melatonina, stimulira tijelo i duh, čini nas fit i budnima. Nakon 19 h ne biste trebali više paliti svjetiljku jer biste mogli imati problema sa spavanjem.

Terapijska svjetiljka: Na što treba paziti kod kupnje?

Kod kupnje terapijske svjetiljke imajte u vidu da ima ugrađeni UV filtar. To sprječava oštećenja na koži zbog UV zračenja.
Cijene se kreću u velikom rasponu: Svjetiljke za svjetlosnu terapiju uobičajeno koštaju od 700 do preko 7.000 kuna.


Prethodni posjet liječniku - smisleno ili nepotrebno?

Svjetlosna terapija nije prikladna za svakog. Kod nekih očnih bolesti može učiniti više štete nego koristi. I može doći do interakcija s lijekovima. U svakom slučaju posjetite liječnika odn. liječnicu prije nego počnete sa „zračenjem“.

Liječnica ili liječnik može Vam objasniti i pravilnu primjenu Vaše svjetiljke za svjetlosnu terapiju, u skladu s njihovim luks vrijednostima. Prema tome se primjerice određuje trajanje pojedinih terapijskih jedinica.

Neki liječnici čak posuđuju svjetiljke za svjetlosnu terapiju za kod kuće. U idealnom slučaju ne morate dakle odmah kupiti svjetiljku, već možete prvo testirati djelovanje s posuđenim uređajem.

Svjetlosna terapija: Postoje sljedeće alternative

Osim svjetlosne terapije mogu pomoći i dodaci vitamina D kako biste taj blues doveli pod kontrolu. Jer: I nedostatak vitamina D ponekad zimi udara na raspoloženje. Pritom je važno: ako naslućujete nedostatak vitamina D, obvezno razgovarajte sa svojom liječnicom odn. svojim liječnikom i nikada samostalno ne posežite za tim preparatima. Predoziranje može naime uzrokovati teške posljedice poput oštećenja živaca ili srčane aritmije. Liječnik odn. liječnica mogu pomoću krvne slike utvrditi je li i u kojoj je mjeri kod Vas potrebna zamjena.

Tablete serotonina, takozvane inhibitore ponovne pohrane serotonina radije ne uzimajte. Jer one mogu dovesti do nuspojava: nemir, glavobolje, mučnina, problemi sa spavanjem ili seksualne smetnje.