Jačanje mikrobioma kože: koliko je važna kožna barijera

Što je mikrobiom kože?

Dugo su istraživanja bila usmjerena na mikrobiom crijeva. No, u međuvremenu mikrobiom kože sve više dospijeva u fokus . Što se pod tim pojmom podrazumijeva? „Riječ je o svim mikroorganizmima koji žive na našoj koži i ulaze u simbiotski odnos s našim organizmom, od čega obje strane imaju koristi“, objašnjava dr. Illmer. U to spadaju bakterije, gljivice i grinje roda Demodex koje se nalaze u folikulima dlaka i žlijezdama lojnicama. U istraživanjima mikrobioma ubrajaju se i virusi, poput humanog papiloma virusa (HPV) i herpes simplex virusa (HSV).

Human Microbiome Project identificirao je više od 500 različitih vrsta mikroorganizama koji žive na ljudskoj koži. Neka područja tijela više su naseljena mikroorganizmima nego druga: u pazusima, na području prstiju nogu i u preponama žive mikrobi koji vole vlagu i toplinu. Na licu, dekolteu i gornjem dijelu leđa, gdje se nalaze brojne lojne žlijezde, prisutni su takozvani lipofilni mikrobi. Suhi dijelovi kože, poput ruku i nogu, obično su manje naseljeni mikroorganizmima, dok je pupak prava riznica za istraživanje mikrobioma. Osim toga, svaki čovjek ima jedinstveni mikrobiom, zbog čega ga znanstvenici nazivaju „drugim genomom“.

Kako nastaje mikrobiom kože?

„Fetus u majčinoj utrobi još nema mikrobiom kože, jer se razvija tek nakon rođenja“, objašnjava dr. Illmer. Ako se dijete rodi vaginalnim putem, njegova se koža naseljava bakterijama iz majčinog porođajnog kanala i crijeva. Kod beba koje su rođene carskim rezom, mikrobiom kože majke igra ključnu ulogu u formiranju vlastitog mikrobioma kože djeteta.

Prvoga dana života djetetov se mikrobiom značajno razlikuje ovisno o načinu poroda. Međutim, kako je pokazala jedna nizozemsko-škotska studija, razlike su nakon mjesec dana bile minimalne. Pozitivan učinak na razvoj mikrobioma kože kod novorođenčadi osobito su imali dojenje i unos majčina mlijeka.

Kakvu funkciju ima mikrobiom kože?

Koža je najveći ljudski organ. Ovisno o tjelesnoj veličini, teži između 3,5 i deset kilograma. Kao vanjski omotač tijela, ima brojne za život važne funkcije: štiti od štetnih utjecaja, regulira tjelesnu temperaturu znojenjem te održava ravnotežu vode i elektrolita. „Mikrobiom pomaže koži u obavljanju ovih zaštitnih zadataka. To se naziva kožna barijera“, objašnjava dr. Illmer.

Kako to funkcionira? Mikroorganizmi na koži stalno su u međusobnoj konkurenciji za preživljavanje. Na jednom kvadratnom centimetru kože u prosjeku živi milijardu mikroba. Kada korisne bakterije prevladavaju, koža je u dobrom stanju. Neke kožne mikrobe proizvode tvari koje do određene mjere štite kožu od štetnih učinaka UV-zračenja. Mikrobiom kože trenira imunološki sustav da razlikuje bezopasne od opasnih mikroba. Poremećeni mikrobiom može pogodovati razvoju alergija ili autoimunih bolesti. Također, uravnoteženi mikrobiom kože igra važnu ulogu u zacjeljivanju rana: korisne bakterije potiskuju patogene i smanjuju rizik od infekcije.

Jedan od zaštitnih mehanizama kože je i kiseli zaštitni sloj. Nastaje jer mikroorganizmi na koži, kao i sama koža, izlučuju određene tvari – poput loja, znoja i odumrlih stanica rožnatog sloja. Kiseo je zbog toga što je pH-vrijednost ove smjese 5,5, što spada u blago kiselo područje. Ovo kiselo okruženje sprečava da se neželjene bakterije, klice i gljivice lako nasele. „Možete to zamisliti kao prašumu: stanice kože su drveće, mikrobi su životinje koje u njoj žive, a sve zajedno čini klimu – kiseli zaštitni sloj“, slikovito objašnjava dr. Illmer.

Što utječe na mikrobiom kože?

Neki utjecaji kojima je izložen ljudski mikrobiom kože su nepromjenjivi: u to spadaju genetika, biološki spol i dob. Tako se, prema istraživanjima, raznolikost mikroorganizama na koži žena u potpunosti razlikuje od one kod muškaraca. S godinama se raznolikost mikroorganizama polako smanjuje.

Ipak, mnoge čimbenike možemo kontrolirati vlastitim načinom života. Tako je jedno istraživanje pokazalo da se određene štetne bakterije češće nalaze kod ljudi u urbanim područjima nego kod ljudi u ruralnim regijama. „Mikrobiom kože također se mijenja pod utjecajem okolišnih čimbenika poput UV-zračenja“, objašnjava dr. Illmer. „Osim toga, prehrambene navike, bolesti, kronični stres i lijekovi mogu utjecati na mikrobiom kože. Na primjer, antibiotici su važni, ali osim štetnih bakterija uništavaju i korisne bakterije u našem tijelu.“ Naravno, i čišćenje i njega kože imaju utjecaj na mikroorganizme na koži.

Zvuči kao da se može napraviti puno pogrešaka?

Dr. Illmer savjetuje: „Promjena ne znači nužno poremećaj. Mi ljudi smo nevjerojatno prilagodljivi organizmi. To vrijedi i za naš mikrobiom kože.“ Navodi primjer: „Ako plivam u vodi s klorom, mikrobiom kože se kratkoročno mijenja i prilagođava. Isto se događa kada sam na suncu. Ali te promjene nemaju dugotrajan učinak.“ Druga je situacija kod promjene prehrane. Ona može dugoročno promijeniti sastav mikroorganizama na našoj koži.

Utječe li mikrobiom crijeva na mikrobiom kože?

Istraživanja pretpostavljaju da postoji veza između mikrobioma crijeva i mikrobioma kože. „Ne možemo ih promatrati odvojeno, jer smo na kraju krajeva jedan organizam, jedan metabolizam“, objašnjava dr. Illmer. Ako je crijevna flora oslabljena, često pati i izgled kože. Prehrana bogata šećerom i mastima, a siromašna vlaknima, ne samo da smanjuje broj korisnih mikroorganizama u crijevima nego dovodi do smanjene biološke raznolikosti na koži.

Kako prepoznati poremećen mikrobiom kože?

„Važna je raznolikost mikroorganizama na koži“, objašnjava dermatologinja

„Kod mikroorganizama na koži ključna je raznolikost, dobra mješavina. Kada jedan mikroorganizam prevlada, mikrobiom kože izlazi iz ravnoteže. To se naziva disbioza“, objašnjava dermatologinja dr. Illmer. To može dovesti do različitih problema s kožom i zdravljem.

„Kratkoročno, koža postaje suha i gruba. Također se može činiti drugačijom na dodir. U daljnjem tijeku mogu se pojaviti ekcemi i vlažna područja“, kaže dr. Illmer. „Sve što ide u smjeru osipa, znak je da je mikrobiom kože poremećen.“ Zaštitna barijera kože tada više ne može adekvatno obavljati svoju funkciju.

Kronične upale kože mogu pogodovati razvoju kožnih bolesti poput psorijaze, atopijskog dermatitisa (neurodermitisa) i rozaceje. Kod neurodermitisa koža je prekomjerno naseljena bakterijom Staphylococcus aureus. Kod rozaceje važnu ulogu igraju povećana prisutnost grinja Demodex i neravnoteža bakterije Staphylococcus epidermidis. Seboroični dermatitis, koji uključuje upalnu bolest područja kože s puno lojnih žlijezda i stvaranje žućkastih, masnih ljuskica, također je povezan s poremećenim mikrobiomom kože uzrokovanim gljivicama. Prema dr. Illmer, 20 do 30 posto populacije pati od seboroičnog dermatitisa.

Imaju li akne veze s poremećenim mikrobiomom kože?

„Kod klasičnih akni u tinejdžerskoj dobi dolazi do hormonskih promjena u tijelu, što između ostalog uzrokuje povećanu proizvodnju sebuma. Posljedično, mijenja se i sastav bakterija na koži“, objašnjava dr. Illmer. Izbijanje akni može se pogoršati zbog prekomjerne prisutnosti bakterije Propionibacterium acnes. „Ako se za liječenje koristi visokodozirani vitamin A, koji smanjuje proizvodnju sebuma, mijenja se i mikrobiom kože“, dodaje dermatologinja.

Kako njegovati mikrobiom kože?

Što su mikroorganizmi na koži raznovrsniji, to je koža zdravija. Ključ je u hidraciji: „Ako stanice gornjeg sloja kože nisu isušene, bakterije i drugi mikroorganizmi mogu se lakše naseliti i razmnožavati“, kaže dr. Illmer. Dermatologinja preporučuje proizvode za njegu kože s ceramidima, jer oni pružaju izvrsnu prehranu za mikroorganizme.

Što je s svakodnevnim tuširanjem?

Ne brinite, tuširanje je i dalje „dozvoljeno“ – pod uvjetom da ne isušuje kožu. „To se uglavnom događa korištenjem sapuna, koji je lužnat i narušava zaštitni kiseli sloj kože. Bolji su proizvodi bez sapuna“, savjetuje stručnjakinja. Ovi proizvodi obično imaju oznaku „pH-neutralno za kožu“, jer odgovaraju prirodnom pH vrijednosti ljudske kože.

I vrlo važno, prema dr. Illmer: nakon pranja ruku obavezno nanesite kremu kako biste zadržali vlagu.

Koliko dugo traje regeneracija mikrobioma kože?

„Pogoršanje stanja kože događa se, nažalost, vrlo brzo, dok poboljšanje nakon bolesti, infekcije ili nekog izazovnog događaja zahtijeva više vremena. Obično je potrebno računati na tri mjeseca“, kaže dr. Illmer. Brzina oporavka mikrobioma kože ovisi o raznim čimbenicima – poput dobi, tjelesnog stanja i težine bolesti. „Kod kroničnih bolesti mikrobiom kože obično treba trajnu podršku“, dodaje stručnjakinja.

Dobri za mikrobiom kožu