Alergije i intolerancija: što biste trebali znati
Sadržaj
- Razlika između alergija i intolerancije
- Porast alergija i intolerancija
- 1. Alergije uzrokovane promjenom klime
- 2. Alergije uslijed zagađenja okoliša
- 3. Alergije na prehranu
- 4. Alergije uslijed pojačane higijene
- 5. Naslijeđene alergije
- 6. Drugi razlozi za alergije
- Kako možemo izbjeći alergije i intoleranciju
- Dijagnostika alergija
- Tretiranje alergija i intolerancija
- 1. Odlazak liječniku
- 2. Brisanje prašine
- 3. Zdrava prehrana
- 4. Dobar imunitet
- 5. Opuštanje
- 6. Prevencija tijekom trudnoće
- Osam najčešćih alergija i intolerancija
- 1. Alergija na pelud
- 2. Alergija na kućnu prašinu
- 3. Alergija na životinjsku dlaku
- 4. Alergija na sunce
- 5. Intolerancija na laktozu
- 6. Intolerancija na glukozu
- 7. Intolerancija na histamin
- 8. Intolerancija na gluten
Razlika između alergija i intolerancije
Alergije su obrambene reakcije tijela na tvari koje udišemo (na primjer, pelud) ili jedemo (na primjer, orašasti plodovi), a s njima možemo doći u kontakt preko kože (na primjer, kemikalije). Jake alergijske reakcije mogu u rijetkim slučajevima biti čak ugroza za život.
Nepodnošljivost ili intolerancija nastaju kada tijelo nema enzime ili transportne proteine koji su potrebni za razgradnju određenih sastavnih dijelova hrane (na primjer, laktoza) ili za njihovu apsorpciju. Posljedice su često neugodne (na primjer, bolovi u trbuhu), ali ne ugrožavaju život.
Porast alergija i intolerancija
Čini se kao da ljudi sve više razvijaju alergije i intolerancije. Znanost je već ponudila dokaze o porastu alergija. Tako su znanstvenici s Instituta Robert Koch otkrili da je učestalost alergija u zemljama zapadnjačkog stila života od 1970-ih godina u značajnom porastu i da se u međuvremenu stabilizirala na visokoj razini. Porast intolerancije na prehrambene namirnice, pak, sa znanstvenog je stajališta dvojben. Moguće je da pojačana zainteresiranost društva za tu tematiku pojačava takav dojam.
Sljedeći su najvažniji uzroci porasta alergija:
1. Alergije uzrokovane promjenom klime
Klimatske promjene sve više uzrokuju širenje visokoalergenih biljaka. Agresivnim proizvođačima peludi, kao što su breza ili ambrozija, u Europi je sve ugodnije pa zbog suhe klime proizvode sve više peludi (cvat u stresnim okolnostima biljke), što je pokazala studija Sveučilišta Ludwig-Maximilian u Münchenu.
2. Alergije uslijed zagađenja okoliša
Prof. dr. Rudolf Valenta, voditelj Centra za patofiziologiju, infektologiju i imunologiju na Sveučilištu u Beču, pojašnjava: štetne tvari poput čestica čađe mogu prianjati uz glavne alergene breze i tako dospjeti u dublje dijelove pluća, što potiče senzibilizaciju.
3. Alergije na prehranu
Ako fast food jedete barem tri puta tjedno, češće ćete patiti od alergijskih reakcija kao što su zadihanost, astma, alergijsko kihanje ili osip. Pretila djeca češće imaju astmu.
4. Alergije uslijed pojačane higijene
Prema jednoj kontroverznoj tezi alergije se mogu razviti i uslijed pretjerane higijene. Sumnja se da i uporaba agresivnih sredstava za čišćenje može pogodovati alergijama.
5. Naslijeđene alergije
Genetski faktori igraju veliku ulogu u porastu simptoma: znanost poznaje ukupno otprilike 150 genskih varijacija koje pogoduju razvoju alergija i koje se mogu naslijediti. Rizik od razvijanja alergije kod djece raste za otprilike 30 posto ako jedan od roditelja ima alergiju. Ako oba vaša roditelja pate od alergija, vjerojatnost da ćete i vi razviti alergiju iznosi čak 50 do 60 posto.
6. Drugi razlozi za alergije
Infekcije, oslabljen imunitet, stres, pušenje, izostanak zaštitne funkcije kože i crijeva (uzrokuje i intoleranciju na prehranu) ili kemikalije mogu uzrokovati nastanak alergija.
Kako možemo izbjeći alergije i intoleranciju
Alergija načelno nastaje senzibilizacijom: tijelo dolazi u doticaj s nekim alergenom i razvija imuni odgovor (IgE antitijela). Ako se tijelo ponovno konfrontira s alergenom, uslijedit će alergijska reakcija.
To znači da se antitijela pritaje u krvi, a alergija se može pojaviti tek nakon određenog broja dana, godina, a može se dogoditi i da se ne pojavi nikada. Ako je alergen poznat i može se izbjeći, čak je moguće izbjeći pojavu alergije. Redovitim kontaktom s alergenima simptomi se mogu pojačati. Kod nekih intolerancija to i nije toliko jasno. Postoje određena upozorenja na to da se intolerancija na gluten može izbjeći tako da se bebe hrane što je moguće različitijim sortama pšenice.
Dijagnostika alergija
Najproširenija metoda takozvani je prick-test kod kojega se koža zarezuje, a potom se na zarezana mjesta ukapavaju različiti alergeni. Ako osoba reagira na alergen (stvaranje promjena na koži), vjerojatno je riječ o alergiji. Ova metoda u svakom je slučaju potpuno osjetljiva i neprecizna. Zato su prof. dr. Valenta i njegov tim razvili sigurniju metodu, alergijski čip. Velik je poput nokta. Ako se na njega stavi kap krvi (djeluje čak i sa osušenom krvlju), s pomoću fluoroscentno markiranih antitijela ukazat će na alergiju – a to znači na koje će alergene pacijentica ili pacijent reagirati sada ili, eventualno, u budućnosti. Čip može pronaći više stotina antitijela. Ako tako, na primjer, otkrijete da ste alergični na brezu, trebali biste u vrijeme cvjetanja breze izlaziti van što je moguće rjeđe. Čip može u značajnoj mjeri pridonijeti ranom otkrivanju alergija u dječjoj dobi.
Tretiranje alergija i intolerancija
Pri hipnotičkoj senzibilizaciji (djeluje prema principu cijepljenja) alergen se ubrizgava u sasvim smanjenoj dozi ili se daje u obliku tableta za alergiju pa vipe ne dolazi do alergijskih reakcija. Dodatno, stoje i neki trikovi i savjeti kako izbjegavati alergije i intoleranciju u svakodnevnome životu.
1. Odlazak liječniku
Pri prvim naznakama alergije odmah bi trebalo posjetiti liječnika. U protivnome alergijska se reakcija može manifestirati i na plućima.
2. Brisanje prašine
Kako biste smanjili kontakt s grinjama iz kućne prašine (i tako izbjegli izbijanje alergije), trebali biste usisavati nekoliko puta tjedno usisavačem s finim filtrima za prašinu te brisati površine vlažnom krpom. Ako je moguće, izbjegavajte korištenje otvorenih polica, tepiha, tapeciranog namještaja i plišanih životinja, a ako ih imajte, temeljito ih čistite.
3. Zdrava prehrana
Alergije i intolerancije mogu se spriječiti uravnoteženom, zdravom prehranom. Izbjegavajte brzu hranu i što češće kuhajte sami za sebe. Što je hrana na vašem tanjuru šarenija, to je učinkovitija protiv intolerancije.
4. Dobar imunitet
Samo kada su sluznice u ustima i nosu, crijeva i koža snažna barijera protiv peludi i kućne prašine, mogu se otjerati od uljeza. Stoga se pobrinite za dovoljno sna, tjelovježbe, opuštanja i unosa vitamina kako biste učinili nešto dobro za svoj imunitet.
5. Opuštanje
Mentalni i fizički stres potiču nastanak alergije. Istraživanja su pokazala da problemi u obitelji ili na poslu pokreću napadaje alergije - pogoršavaju i stanje kože kod neurodermatitisa ili izazivaju teže napadaje astme.
6. Prevencija tijekom trudnoće
Čini se da se rizik od razvoja alergija kod djece povećava ako je majka tijekom trudnoće pod stalnim stresom. Zato je dobra ideja šetnja na svježem zraku ili druženje s prijateljima – no ne činite to tijekom sezone peludi. Tada će vježbe opuštanja kod kuće pomoći imunološkom sustavu da se pokrene.
Osam najčešćih alergija i intolerancija
1. Alergija na pelud
Alergija na pelud najčešća je alergija. Zbog klimatskih promjena razdoblja cvatnje biljaka se produžuju i sve više ljudi se pita imaju li alergiju ili su prehlađeni. Ako se i vi borite s difuznim simptomima prehlade i želite saznati više o peludnoj groznici, kalendarima alergija i tretmanima, kliknite ovdje.
2. Alergija na kućnu prašinu
Kod alergije na kućnu prašinu, strogo govoreći, niste alergični na samu prašinu, nego na izmet grinja iz kućne prašine. Alergija se očituje tipičnim simptomima alergijske reakcije: peckanje očiju, curenje iz nosa, kašalj, otežano disanje, ali postoje i drugi simptomi. Kao i kod alergije na pelud, dijagnoza se postavlja ubodom ili testom krvi, a moguća je i hiposenzibilizacija. Inače, najučinkovitiji način je stvoriti čist okoliš sa što manje prašine. Ako tražite više savjeta za alergije na kućnu prašinu, pročitajte naš članak.
3. Alergija na životinjsku dlaku
Ova alergija često je posebno stresna za djecu: silno žele krznenog prijatelja, a kada ga dobiju, počinje im curiti nos, a oči suze. Kako biste izbjegli iskustvo razočaranja i za ljude i za životinje, preporučuje se da svi članovi obitelji prije kupnje kućnog ljubimca prođu alergotest. Postoje i neke pasmine mačaka i pasa koje su hipoalergene – što znači da je manja vjerojatnost da će izazvati alergije. Međutim, za to nema jamstva.
4. Alergija na sunce
Još nije medicinski jasno je li alergija na sunce, poznata i kao polimorfna svjetlosna dermatoza, zapravo alergija. Njezini simptomi - svrbež ili bolan osip s čvorićima ili pustulama - vizualno podsjećaju na alergijsku reakciju. Ovdje možete saznati kako spriječiti alergije na sunce i što učiniti u borbi protiv neugodnih promjena na koži.
5. Intolerancija na laktozu
Osobe s intolerancijom na laktozu ne mogu razgraditi mliječni šećer u glukozu i galaktozu u tankom crijevu. To dovodi do simptoma poput plinova, nadutosti, bolova u trbuhu, grčeva u trbuhu i proljeva nakon konzumiranja mliječnih proizvoda. Osobe koje ne podnose laktozu, stoga, bi trebale izbjegavati proizvode od kravljeg mlijeka ako je moguće i umjesto njih koristiti biljno mlijeko.
6. Intolerancija na glukozu
Glukoza je također poznata kao "dekstroza" i esencijalni je nutrijent. Međutim, ako se konzumira previše glukoze, povećava se razina šećera u krvi (tolerancija na glukozu). Kada se prijeđe određena granica, to se zove intolerancija na glukozu – preteča dijabetesa. Najčešći simptomi uključuju gastrointestinalne tegobe. Ako sumnjate da patite od intolerancije na glukozu, stres-test glukoze koji liječnik može provesti, razjasnit će stvari. Ako ste stvarno intolerantni na glukozu, preporučljivo je izbjegavati slatkiše i masnu hranu što je više moguće kako biste spriječili dijabetes.
7. Intolerancija na histamin
Intoleranciju na histamin teško je dijagnosticirati jer ne postoji pouzdan test. Oboljeli obično pate od difuznih simptoma, koji također mogu ukazivati na brojne druge intolerancije ili bolesti: simptomi slični alergijama, kožni osip, gastrointestinalni problemi, curenje iz nosa, ubrzani rad srca, glavobolje itd. Ako sumnjate na intoleranciju na histamin, liječnik će vas pitati da vodite dnevnik simptoma u koji bilježite koji se simptomi javljaju u vezi s kojom hranom.
Nažalost, histamin je teško izbjeći jer se nalazi u svim namirnicama. Stres također može uzrokovati porast razine histamina. Najučinkovitijima su se pokazali antihistaminici i promjena prehrane s izborom hrane siromašne histaminom i što svježijih namirnica.
8. Intolerancija na gluten
Intolerancija na gluten također se prvenstveno manifestira simptomima gastrointestinalnog trakta: proljev, zatvor, nadutost, grčevi u trbuhu, krv u stolici. Gluten sadrže brojne vrste žitarica. Posebnost ove intolerancije je što se radi o miješanom obliku alergije i intolerancije. Kod oboljelih dolazi do oštećenja sluznice tankog crijeva i crijevnih resica, što može dovesti do simptoma nedostataka vitamina i minerala u organizmu i sekundarnih bolesti. Zato je posjet liječniku neophodan.