Zero waste ljeto: pet ideja za održive izlete

Vrijeme za praznike je vrijeme provedeno na otvorenom: piknik, posjete zoološkom vrtu, planinarenje u prirodi ili izleti u gradove pobrinut će se za raznolikost. Zbog toga što smo prije svega na otvorenom, trebali bismo voditi brigu o tome da ne stvaramo previše otpada. Priznajemo, neke stvari zahtijevaju malo prethodnog planiranja i možda i malo više prtljage za ponijeti, ali zero waste pristup se isplati. U konačnici se mi svi radujemo čistim planinarskim stazama, ulicama i mjestima za piknik.

1. Odreći se jednokratnih proizvoda za zero waste

Slamka, pribor za jelo ili šalice za ponijeti: u EU-u su proizvodi od jednokratne plastike u međuvremenu zabranjeni. Slamke od silikona ili nehrđajućeg čelika poput pribora za jelo, čaša i tanjura koji su omotani u kuhinjske krpe kako bi se spriječio lom, trebali bi biti dio svake košare za piknik. Kod dnevnog izleta je to malo teže. Tu se preporuča zapakirati finger food ili užinu koja se može jesti prstima. Umjesto u aluminijskoj foliji, sendviči se stavljaju u kutije za grickalice ili maramice od pčelinjeg voska. Održiva alternativa za jednokratne boce za piće su boce za piće od nehrđajućeg čelika. A što učiniti s ljepljivim dječjim rukama? Kod roditelja vrlo omiljene jednokratne vlažne maramice možete i sami sasvim jednostavno izraditi. Veliki bonus: oni koji su dobar uzor, prenijet će svojoj djeci već rano teme zero waste i održivost.

2. Uvijek ponesite sa sobom nastali otpad

Najvažnija zapovijed za sve obožavatelje piknika: mjesto za piknik ostavite onakvim kakvog ste zatekli. No, koliko god se trudili oko zero waste, otpad se ne može uvijek u potpunosti izbjeći. Trebali biste ga ponijeti kući ili ga tamo pravilno zbrinuti. Kod javnih kanti za smeće radi se u pravilu o miješanom otpadu koji se dalje ne odvaja, već se odvozi u postrojenje za spaljivanje otpada.

Uostalom, sam biootpad ne bi se trebao jednostavno baciti u prvi grm. Kore od banane trebaju primjerice prema Alpskom savezu Austrije u našoj klimi do tri godine da istrunu. Papirnate maramice se čak do pet godina nalaze u prirodi. Biootpad trune sporije prije svega u brdima gdje prevladavaju hladnije temperature. A ako je netko posebno uzoran, ponijet će sa sobom ne samo vlastiti, već i tuđi otpad. Taj se trend naziva „plogging“ koji povezuje kretanje na svježem zraku s angažmanom za zaštitu okoliša.

3. Bez otpada po narudžbi

Jelo za ponijeti koje se uručuje preko pulta većinom dolazi s vrlo mnogo otpada. Često se uz jelo bez pitanja isporučuje i jednokratna salveta. Ekološki osviješteni izletnici bi stoga odmah prilikom naručivanja trebali reći da će se toga radije odreći. Kuglica sladoleda može se mnogo održivije jesti u vaflu umjesto u kartonskoj šalici s plastičnom žličicom. I u gostionici vrijedi za zero waste pristaše: naručite samo onoliko koliko možete pojesti. Ostatak jednostavno ponesite kući u donesenom spremniku.

4. Odbijati poklone

Kod letaka, prospekata, posjetnica, prije svega kod izleta u grad, muzej ili galeriju vrebaju mnoge zamke za otpad. Važne informacije mogu se uvijek vrlo jednostavno fotografirati s pametnim telefonom. Trebalo bi odbiti i besplatne poklone i suvenire.

5. Biti održivo pripremljen

I prividne sitnice važne su kod koncepta zero waste. Za mnoga izletišna odredišta postoji u međuvremenu mogućnost da se ulaznica ne ispisuje, već QR ili crtični kod na pametnom telefonu. Ovo štedi papir i imate kartu sa sobom.