Iznenadna alergija na sunce: što učiniti?

Što je alergija na sunce?

Ono što je općenito poznato kao alergija na sunce zapravo nije alergijska reakcija, već polimorfna svjetlosna dermatoza. „Riječ je o kožnoj bolesti, odnosno prekomjernoj kožnoj reakciji na sunce, točnije na UV-zrake“, objašnjava dr. Xenia Illmer. Procjenjuje se da oko 15 posto populacije pati od ovog stanja, a među njima su uglavnom žene i osobe svjetlije puti. Polimorfna svjetlosna dermatoza može se pojaviti u različitim intenzitetima i obično je ponavljajuća. Neki ljudi pate od nje još od djetinjstva, dok se kod drugih razvija kasnije u životu.

Kako prepoznati sunčanu alergiju?

Prvo koža počinje svrbjeti, zatim se pojavljuju crvene točkice koje se mogu razviti u osip s kvržicama. Ponekad se pojave i mjehurići. „Polimorfna svjetlosna dermatoza može se manifestirati na razne načine. Uključuje osip, mjehuriće, kvržice na većim površinama ili crvenilo“, objašnjava dermatologinja. Simptomi se obično pojavljuju na dijelovima tijela koji su rijetko izloženi suncu, a koji su bili izravno izloženi UV-zrakama: na vratu, dekolteu, gornjem dijelu ruku, nogama, rijetko na licu. Ovi osipi na koži ponekad se pojavljuju tek nekoliko dana nakon izlaganja suncu. Kod svake osobe simptomi mogu izgledati drugačije. Također, svjetlosna dermatoza može se ponovno pojaviti svake godine, osobito u proljeće. UV-test donosi sigurnost. „Test se provodi u bolnici. Na označenim dijelovima leđa koža se izlaže UV-A i UV-B zrakama različitih intenziteta, a zatim se procjenjuju reakcije kože“, objašnjava Illmer.

Kako nastaje osip uzrokovan suncem?

Alergija na sunce u proljeće? Nije tako neuobičajeno: nakon mjeseci provedenih u debeloj odjeći tijekom zime, naša koža više nije naviknuta na sunce. Istovremeno, UV-zračenje koje uzrokuje opekline postaje jače. Krajem travnja, prema podacima AUVA-e (Austrijska opća osiguravajuća ustanova), UV-indeks je već jednak onome sredinom kolovoza. Čak ni krema za sunčanje ne može uvijek zaštititi kožu koja nije naviknuta na sunce od sunčane alergije. Ako je predugo izložena jakom suncu, koža naizgled reagira alergijom. „Kod nekih pacijenata ova reakcija se javlja osobito kada je koža iznenada izložena jačem UV-zračenju. Na primjer, tijekom odmora. Putujemo i zimi u vrlo sunčana područja“, kaže Xenia Illmer. Postoje i pacijenti koji uopće ne podnose sunce i stoga ga moraju izbjegavati tijekom cijele godine. Također: „Vjeruje se da postoji nasljedna predispozicija za sunčanu alergiju. Barem se češće javlja unutar neke obitelji.“ Dermatologinja nadodaje: „Na neki način UV-zračenje uvijek oštećuje kožu. Čak i kada pocrnimo bez opeklina od sunca. UV-svjetlo oštećuje DNK, odnosno genetske informacije u stanicama kože. Sunčanje je proces tijekom kojeg se aktiviraju mehanizmi popravka imunološkog sustava kako bi se ta oštećenja na DNK uklonila.“

No što se događa u stanicama kože? To još nije potpuno jasno iz medicinske perspektive. Ono što se zna jest da UV-A zračenje stvara slobodne radikale, kemijske spojeve koji koži izazivaju stres i mogu oštetiti stanice kože. Kod svjetlosne dermatoze stanice se ne mogu dovoljno obraniti, upalne stanice ulaze u kožu i iritacije postaju vidljive.

Prema drugoj teoriji, UV-A zrake u kombinaciji s drugim tvarima – tjelesnim spojevima ili kozmetičkim sastojcima poput emulgatora, konzervansa i mirisa – stvaraju alergen u tijelu. Ako se osip izazove tvarima nanesenim na kožu u kombinaciji s UV-svjetlom, to se naziva fotoalergijska reakcija.

Alergija na sunce kod djece

Dječja koža posebno je osjetljiva i tanja je, a imunološki sustav kože još nije potpuno razvijen. Dječja koža stoga ne može tako učinkovito odbiti i popraviti oštećenja uzrokovana UV-zrakama kao koža odraslih. Djeci je potrebna posebna njega i zaštita od sunca – ne samo zbog alergije na sunce. Rizik od melanoma raste s brojem opeklina od sunca u djetinjstvu, a rizik od raka kože općenito s godinama izloženosti suncu. Djecu nikada ne treba izlagati jakom suncu bez zaštite poput odjeće ili kreme za sunčanje!

Što učiniti ako dijete ipak dobije osip uzrokovan suncem?

Prvo skloniti dijete sa sunca, zatim odmah ublažiti svrbež kako se dijete ne bi počelo češati. Hladni, mokri oblozi mogu pomoći i istodobno smanjiti oticanje kože. Nakon toga nanesite tanki sloj hidrirajuće kreme. Simptomi obično nestaju nakon nekoliko sati. Ako simptomi ne nestanu, svakako se treba obratiti liječniku ili liječnici.

Prevencija alergije na sunce: što učiniti?

Alergija na sunce nastaje zbog nepripremljenog sunčanja pri visokom UV-zračenju. Stoga: postupno privikavajte kožu na sunčeve zrake. Izbjegavajte dugotrajno sunčanje u podne.
Ako u prvim danima odmora često dobijete alergiju na sunce, unatoč naizgled pravilnoj zaštiti, možda koristite pogrešan proizvod za zaštitu od sunca s premalim zaštitnim faktorom. Preporučuju se proizvodi za osjetljivu kožu koji pružaju dovoljnu UV-B i UV-A zaštitu i ne sadrže mirise ili konzervanse. Mineralne kreme za sunčanje prikladne su za djecu mlađu od godinu dana. Nakon kupanja u vodi, ne zaboravite ponovno nanijeti kremu za sunčanje.
Između 11 i 15 sati trebalo bi izbjegavati sunce. To vrijedi i za djecu i za odrasle. No čak i kada ste u sjeni, ne treba zaboraviti na zaštitu od sunca, a također se preporučuje i nošenje lagane odjeće.
„Za pripremu kože na sunce, uzimanje beta-karotena također se pokazalo korisnim“, kaže dr. Xenia Illmer. Beta-karoten dostupan je u obliku kapsula. Već mjesec dana prije planiranog ljetovanja trebalo bi početi uzimati kapsule beta-karotena kako bi se izgradio dovoljan zaštitni sloj.

Što pomaže protiv alergije na sunce?

Kod osipa sličnog urtikariji, treba se obratiti liječniku. Liječnik može propisati antihistaminik ili kortikosteroidnu kremu. Osobama s izraženom alergijom na sunce Xenia Illmer preporučuje UV-hardening. U ovoj terapiji, koža se postupno privikava na UV-zračenje u UV-kabini. Ovi tretmani provode se u bolnicama ili kod dermatologa koji imaju UV-kabine. Kod svakog termina doza UV-zračenja se malo povećava. Ovaj tretman nije prikladan za sve pacijente. Kod UV-hardeninga koristi se samo jedna valna duljina: UVB 311nm. Problem kod svjetlosne dermatoze često su UV-A zrake. Dermatologinja ne preporučuje solarij. „U solariju dobivam cijeli spektar sunčevog svjetla – često i preintenzivno.“ Ovisno o uređaju, UV-A zračenje u solariju može biti i do šest puta jače od sunca, dok UV-B zračenje odgovara sunčevom zračenju u podne tijekom ljeta.

Pet brzih savjeta za alergiju na sunce

• Izbjegavajte sunce dok simptomi ne nestanu. Nemojte otvarati mjehuriće na koži, jer to može dovesti do infekcija. Koristite kreme s visokim zaštitnim faktorom koje ne sadrže mirise, konzervanse i nisu masne.
• Namažite kožu losionom koji umiruje i hidrira, a koji smanjuje svrbež. Liječnici u nekim slučajevima propisuju kortikosteroidne kreme ili antihistaminike.
• Hladni, mokri oblozi ili oblozi s hladnim krastavcima mogu pomoći u smanjenju oticanja. Važno: uklonite obloge nakon 20 minuta, kako ne bi počeli grijati kožu.
• Aloe vera hidrira i djeluje protuupalno.
• Osobe s ozbiljnim oblikom svjetlosne dermatoze svakako bi se trebale obratiti liječniku.