Tko se smiješi, živi duže.
Ajmo se nasmiješiti sretnom životu
Osmijeh donosi dobro raspoloženje. Čak tko se smijulji bez razloga, osjeća se bolje nakon nekog vremena. Mozak ne mari ako postoji razlog da budete sretni – sve dok su crte lica u pravom položaju. Što to znači za svakodnevicu?
Tko se vozi javnim prijevozom, to zna. U sivilu ponedjeljka ujutro ulazite u prepun autobus, ljutite se na e-poruku šefa i stvarate dugo, mrzovoljno lice kao i svi ostali oko sebe. Svi ostali? Ne, u kolicima je ovo malo dijete u kolicima, bez mobitela za surfanje i bez novina koje bi moglo preletjeti. Unatoč tome, ne izgleda da se dosađuje ni mrzovoljno, već je zainteresirano za promatranje svijeta oko sebe. I odjednom nas pogleda. A onda se smiješi.
Mala djeca pokazuju nam svaki put iznova da je sasvim lako pustiti Sunce da izađe. Morate samo malo povući kutove usana prema gore. „A smile costs less than electricity and gives more light“ (osmijeh košta manje od električne energije i daje više svjetla) – ovo je dobro poznati citat Abbéa Pierrea, osnivača pokreta Emmaus, koji od 1940-ih beskućnicima pomaže u povratku na posao. Zapravo, osmijeh može pomoći drugima u mračnim satima. I ne samo njima. Na primjer, studija Sveučilišta u Torontu pokazala je da ljudi dobrog raspoloženja i ljubaznog izgleda puno bolje djeluju na kreativnim zadacima od onih koji izgledaju mrzovoljno i signaliziraju loše raspoloženje.
Vjerojatno mnogi sada misle: to je logično. Ako ste dobro raspoloženi, imate i bolje ideje! Naravno da češće možete vidjeti sretne ljude nego njihove tužnije suvremenike. Ipak, ne morate biti sretni da biste uživali u blagodatima osmijeha. Dovoljno je samo promijeniti svoj izraz lica. Jer cijela stvar djeluje i obrnuto: osmijeh donosi dobro raspoloženje. A mozak ne mari ako postoji razlog da budete sretni – sve dok su crte lica u pravom položaju.
Tko se smiješi, svijet vidi pozitivno
Dokaz je dao francuski psiholog Robert Soussignan tako što je tražio oko 100 subjekata da pogledaju videozapise i olovku stave između zube na četiri različita načina. Neki su ju morali držati tako da su se na silu nasmiješili. I gle: snimke su ocijenili mnogo pozitivnije. Oblik usana promijenio je i njihovo razmišljanje.
Ovo bi moglo biti odgovorno za činjenicu da i nasmijani ljudi imaju duži život. Ernest Abel i Michael Kruger sa Sveučilišta Wayne State u Michiganu podijelili su autografske kartice 230 igrača bejzbola s početka 1950-ih u tri skupine za studiju. Prva je imala mali osmijeh, drugi puni osmijeh, a treći je izgledao ozbiljno. Zatim su istraživači pogledali životni vijek tih 150 igrača koji su već bili mrtvi i primijetili: Visoki osmijesi u prosjeku su živjeli sedam godina više od svojih nenasmijanih sportskih kolega.
Tko se smiješi, ostaje duže u braku
Veseo izraz lica ne samo da produžuje život – već i brak. To se zna najkasnije otkako je Matthew Hertenstein sa američkog Sveučilišta DePauw ispitao odnos fotografija djece i stope razvoda. Njegov zaključak: svatko tko se kao mladić manje nasmiješio, tri puta se vjerojatnije rastao od svoje bolje polovice kao odrasla osoba.
Ali sretni ljudi mogu imati i bolju šansu da pronađu pravog partnera od samog početka. Napokon, osmijeh je najkraća veza dviju osoba. Nije ni čudo: povećava vrijednost simpatije, pokazuje samopouzdanje i djeluje antiagresivno. Pored toga, nasmijani pojedinci – barem u našim zemljopisnim širinama – klasificirani su kao pametniji. Što bi zauzvrat moglo objasniti zašto se i oni brže penju ljestvicom karijere. Njujorška profesorica psihologije Alice Isen pokazala je u studiji da su dobar humor i profesionalni uspjeh nerazdvojni tim. Jer sretni ljudi ne samo da su popularniji od svojih kolega, već i češće promovirani, a u prosjeku zarađuju veće plaće.
Kada je osmijeh iskren?
Ali kako razlikovati lažan osmijeh i onaj od srca? U slučaju sumnje po instinktu. Iako su bore oko očiju odavno znak iskrenog osmijeha, to se sada opovrgava. Danas znamo da pomicanje područja oko očiju govori o intenzitetu osmijeha. Ali, pomiču li se zbog toga usne samo iz uljudnosti ili čak proračunato, iz toga se ne može izvesti. Još malo pokazatelja može nam pomoći u razlikovanju: Iskreni osmijeh razvija se sporije – i završava nježnije.
A što trebate učiniti da osigurate da se uglovi usta podižu sami od sebe? Uopće ne mnogo. Često je dovoljna lijepa uspomena. Ili mislite na nešto na čemu ste zahvalni: lijepo vrijeme jesenskog dana, vlastito zdravlje ili sreću živjeti u zemlji bez rata i katastrofa. Ali čak i pjesma koja vam se sviđa ili film sa smiješnim kretnjama može biti od pomoći. Kao i dobro raspoloženi prijatelji. Pozitivno raspoloženje drugih ljudi vrlo je zarazno, pokazalo je istraživanje sveučilišta University College u Londonu.
A ako sve to ne pomogne? Tada još uvijek postoji nada za prepun autobus u sivilu ponedjeljka ujutro. Jer su britanski istraživači otkrili da se djeca nasmiješe 400 puta dnevno – i time gotovo 30 puta češće od odraslih.
