Active Beauty
Alergije i intolerancije: ovo biste trebali znati
Tekst: Kathrin Schwarze-Reiter

(In)tolerantni

Alergije i intolerancije: ovo biste trebali znati

Načelno tijelo može osjetljivo reagirati na sve što dodiruje kožu ili sluznicu ili preko pluća odnosno želuca i crijeva dospijeva u krv. 20 do 30 posto ljudi u industrijskim zemljama pati od alergija, a vjeruje se da 20 posto ljudi pati od intolerancija uz tendenciju rasta. Ali zbog čega je to tako i koja je razlika između alergija i intolerancija?

Razlika između alergija i intolerancija

Alergije su obrambene reakcije tijela na tvari koje udišemo (npr. cvjetna pelud) ili unosimo hranom (npr. orašasti plodovi) ili dolaze u dodir s kožom (npr. kemikalije). Snažne alergijske reakcije mogu u rijetkim slučajevima biti čak i opasne po život. Nepodnošljivosti ili intolerancije nastaju kada tijelu nedostaju enzimi ili transportni proteini kako bi se određeni sastavni dijelovi hrane (npr. laktozu) razgradili ili apsorbirali u tijelu. Posljedice su često neugodne (npr. bolovi u trbuhu), ali nisu opasne po život.

Sve više alergija i intolerancija

Čini se kao da sve više ljudi dobiva alergije i intolerancije. Povećanje alergija već je znanstveno dokazano. Tako je Institut Robert Koch utvrdio da je njihova učestalost snažno porasla od 1970-tih u zemljama sa zapadnim stilom života i da se u međuvremenu stabilizirala na visokom nivou. Povećanje intolerancija na hranu je pak znanstveno sporno. Također je moguće zamisliti da bi veća svijest društva o ovoj temi pojačala ovaj dojam.
Ovo su najvažniji razlozi za povećanje alergija:

1. Alergije zbog klimatskih promjena

Zbog klimatskih promjena sve više se šire visoko alergene biljke. Prema studiji Sveučilišta u Münchenu Ludwig Maximilian, agresivni proizvođači peludi poput breze ili ambrozije osjećaju se sve ugodnije u Europi i proizvode sve više peludi (tzv. nužno cvjetanje) zbog suše.

2. Alergije zbog onečišćenja okoliša

Prof. dr. Rudolf Valenta, voditelj Centra za patofiziologiju, istraživanje infekcija i imunologiju na Sveučilištu u Beču, objašnjava: zagađivači kao što su čestice dizelske čađe mogu se vezati za glavne alergene breze i tako doći do dubljih dijelova pluća, što potiče senzibilizaciju.

3. Alergije zbog prehrane

Osobe koje jedu brzu hranu najmanje tri puta tjedno imaju veću vjerojatnost da pate od alergijskih reakcija kao što su otežano disanje, astma, alergijski rinitis ili osip na koži. Djeca s prekomjernom težinom imaju veću vjerojatnost astme.

4. Alergije zbog veće higijene

Osporena teza je da alergije mogu biti potaknute i pretjeranom higijenom. I za korištenje agresivnih sredstava za čišćenje se sumnja da pospješuju alergije.

5. Nasljedne alergije

Veliku ulogu za povećanje simptoma imaju genetski čimbenici: znanost poznaje oko 150 varijanti gena koji pospješuju alergije i koji se mogu naslijediti. Rizik od razvoja alergije povećava se kod djece na 30 posto ako jedan od roditelja pati od alergije. Ako su oba roditelja alergičari, vjerojatnost je gotovo 50 do 60 posto.

6. Ostali razlozi za alergije

Infekcije, oslabljeni imunološki sustav, stres, pušenje, nedostatak zaštitne funkcije kože i crijeva (potiče i intolerancije na hranu), ili kemikalije mogu doprinijeti nastanku alergija.

Kako se mogu izbjeći alergije i intolerancije

Načelno alergija nastaje zbog senzibilizacije: Tijelo dolazi u kontakt s alergenom i razvija na to imunološki odgovor (IgE antitijela). Kada se tijelo ponovno suoči s alergenom, dolazi do alergijske reakcije. To znači da su antitijela u krvi uspavana i da alergija izbija tek danima, godinama nakon toga ili nikada. Dobra vijest je da se alergija može svjesno izbjeći i na taj način eventualno čak spriječiti izbijanje alergije. Osim toga, simptomi se mogu pogoršati redovitim kontaktom s alergenima.
Kod nekih intolerancija to nije tako jasno: postoje pokazatelji da se intolerancija na gluten može izbjeći tako da se bebe hrane sa što više različitih vrsta povrća.

Dijagnosticiranje alergija

Najčešća metoda je test ubodom pod kožu kod kojeg se koža zareže i na nju se nakapaju različiti alergeni. Ako neka osoba reagira na alergen (na koži se pojavi osip), vjerojatno se radi o alergiji. Ova metoda je međutim prilično složena i netočna. Prof. dr. Valenta i njegov tim stoga su razvili drugu, sigurnu metodu: alergijski čip. On je velik kao nokat na prstu. Ako se na njega stavi kap krvi (funkcionira čak i sa suhom krvi), pomoću fluorescentno označenih antitijela prikazuje alergije – dakle na koje alergije reagira pacijentica ili pacijent sada i eventualno će reagirati u budućnosti. Čip može pronaći više stotina antitijela. Ako netko na ovaj način primjerice sazna da je alergičan na breze, trebao bi u vrijeme cvata breze što manje izlaziti na otvoreno. Čip može znatno doprinijeti ranom otkrivanju alergija u dječjoj dobi.

Liječenje alergija i intolerancija

Kod hiposenzibilizacije (cijepljenje protiv alergija) ubrizgava se alergen u vrlo maloj dozi ili se uzima kao tableta protiv alergije. Slično kao kod pravog cjepiva, tijelo se polako privikava na alergen i ne dolazi više do alergijskih reakcija.
Uz to postoje još neki savjeti i trikovi koji se mogu u svakodnevici koristiti za izbjegavanje alergija i intolerancija.

1. Odlazak k liječniku

Kod prvih naznaka neke alergije odmah posjetite liječnicu ili liječnika. U suprotnom ona može „dublje“ zahvatiti pluća.

2. Uklanjanje prašine

Kako biste što više smanjili kontakt s grinjama iz kućne prašine (i time izbijanje alergije),trebali biste više puta tjedno usisavati usisavačem s filtrom za finu prašinu i dodatno prebrisati pod vlažnom krpom. Osim toga, izbjegavajte što je više moguće otvorene police, tepihe, tapecirani namještaj i plišane životinje odnosno temeljito ih čistite.

3. Zdrava prehrana

Uravnoteženom, zdravom prehranom mogu se spriječiti i alergije i intolerancije. Ne jedite brzu hranu i što češće sami kuhajte. Što su jela na tanjuru šarenija, to će biti učinkovitija protiv intolerancija.

4. Zdrav imunološki sustav

Samo ako su sluznice u ustima i nosu, crijevima i koža snažne barijere protiv peludi i kućne prašine, mogu Vas obraniti od napadača. Vodite stoga brigu o dovoljno sna, kretanju, opuštanju i unosu vitamina kako biste svom imunološkom sustavu činili nešto dobro.

5. Opuštanje

Duševni i tjelesni stres pospješuju alergiju. Tako su studije pokazale da problemi u obitelji ili na poslu uzrokuju izbijanje alergija - oni i pogoršavaju stanje kože kod neurodermatitisa ili težinu astme.

6. Prevencija u trudnoći

Rizik kod djece da obole od neke alergije povećava se ako je majka u trudnoći pod stalnim stresom. Stoga je šetnja na svježem zraku ili susret s prijateljicama uvijek dobra ideja - možda ne baš u vrijeme najveće peludi. Tada će imunološkom sustavu vjerojatnije pomoći vježbe opuštanja u stanu.

Ove alergije i intolerancije su česte

1. Peludna alergija

Peludna alergija je najčešća alergija. Zbog klimatskih promjena razdoblja cvjetanja biljaka se produžuju i sve se više ljudi pita: je li to sada već vrijeme moje alergije ili je to prehlada? Ako se i Vi borite s difuznim simptomima prehlade uvijek možete provjeriti peludnu prognozu na službenim stranicama Zavoda za javno zdravstvo ovisno o području na kojem se nalazite.

2. Alergija na kućnu prašinu

Kod alergije na kućnu prašinu niste alergični na samu prašinu, već na izmet grinja iz kućne prašine. Alergija se očituje tipičnim simptomima alergijske reakcije: peckanje očiju, curenje nosa, kašalj, otežano disanje itd. Kao i kod peludne alergije, dijagnoza se postavlja ubodom ili krvnim pretragama, a moguća je i hiposenzibilizacija. Osim toga, najučinkovitiji način je stvoriti čisto okruženje sa što manje izloženosti prašini.

3. Alergija na životinjsku dlaku

Ova alergija je opterećenje posebno za djecu: toliko si želite tog dlakavog ljubimca, ali kada se useli, nos vam počne curiti, a oči vam odjednom zasuze. Kako bi se izbjeglo to razočaranje za čovjeka i životinju, preporuča se da svi članovi obitelji naprave alergijski test prije nego se nabavi kućni ljubimac. Uz to postoje neke vrste mačaka i pasa koje su hipoalergene - dakle rjeđe uzrokuju alergije. No, garancija za to ne postoji.

4. Alergija na sunce

Još uvijek nije medicinski razjašnjeno je li alergija na sunce, poznata i kao polimorfna svjetlosna erupcija, zapravo alergija. Njeni simptomi - svrbež ili bolan osip s izbočinama ili pustulama - optički podsjećaju na alergijsku reakciju. A o tome kako se može spriječiti solarna alergija i što se može učiniti protiv neugodnih kožnih promjena, saznajte ovdje.

5. Intolerancija na laktozu

Osobe s intolerancijom na laktozu ne mogu razgraditi mliječni šećer na glukozu i galaktozu u tankom crijevu. To uzrokuje simptome poput nadutosti, osjećaju punine, bolova u trbuhu, grčeva u trbuhu i proljeva nakon konzumacije mliječnih proizvoda. Osobe koje su intolerantne na laktozu stoga ne bi trebale konzumirati proizvode od kravljeg mlijeka i umjesto njih bi trebali radije uzimati biljno mlijeko.

6. Intolerancija na glukozu

Glukoza je još poznata pod nazivom „grožđani šećer“ i hranjiva je tvar neophodna za život. Ako se međutim uzima previše glukoze, u tijelu se povećava razina šećera u krvi (tolerancija na glukozu). Ako se prekorači određena granica, radi se o intoleranciji na glukozu - predstadiju dijabetesa. U najčešće simptome spadaju želučano-crijevne tegobe. Ako sumnjate na intoleranciju na glukozu, to se može provjeriti testom opterećenja glukozom koji može napraviti liječnica ili liječnik. Ako ste zaista intolerantni na glukozu, preporuča se u potpunosti odricanje od slatkiša i masnih namirnica kako bi se spriječio dijabetes.

7. Intolerancija na histamin

Intolerancija na histamin se može teško dijagnosticirati jer za to ne postoji pouzdan test. Pogođene osobe većinom imaju zbunjujuće simptome koji mogu ukazivati na mnoge druge intolerancije ili bolesti: simptomi slični alergijama, kožni osip, želučano-crijevni problemi, curenje iz nosa, lupanje srca, glavobolje itd. Ako sumnjate na intoleranciju na histamin, Vaša će Vas liječnica ili liječnik zatražiti da vodite dnevnik simptoma u kojem zapisujete koji se simptomi javljaju u vezi s kojim namirnicama.
Histamin se nažalost teško izbjegava budući da je sadržan u svim namirnicama. I stres može povećati razinu histamina. Najučinkovitijima su se pokazali antihistaminici i promjena prehrane na hranu siromašnu histaminom i što svježiju.

8. Intolerancija na gluten

I intolerancija na gluten manifestira se uglavnom simptomima želučano-crijevnog trakta: proljev, zatvor, grčevi u trbuhu, krv u stolici. Gluten ili ljepljiva bjelančevinasta tvar sadržan je u brojnim vrstama žitarica. Posebnost te intolerancije je da je ona kombinacija alergije i intolerancije. Kod pogođenih osoba dolazi do oštećenja sluznice tankog crijeva i crijevnih resica što može dovesti do simptoma nedostatka i sekundarnih bolesti. Stoga je posjet liječniku neophodan.