Bio namirnice za svačiji džep? Moguće uz svjesnu kupovinu. A pri tom štedite klimu.
Zdrava kupovina i ušteda
Zemlja je jedinstvena. Nemamo rezervni planet u džepu. Stoga bi svatko trebao paziti da u svom svakodnevnom životu što više štiti resurse. Jer i navodne sitnice poput kupovine u supermarketu imaju veliki utjecaj. Uostalom, četvrtina ekološkog otiska ima ishodište u hrani.
Organska i regionalna
Još je važnije jesti na održiv i klimatski prihvatljiv način. To najbolje funkcionira s organski proizvedenom hranom. Njome se upravlja bez umjetnih gnojiva, a obično je finija i zdravija. Ekološki farmeri rade manje intenzivno na svojim poljima i sade raznoliko. Dakle, zemlja ostaje stabilna, plodna i bogata humusom. To iziskuje više vremena i rada, ali daje manje prinosa nego, na primjer, monokultura. Organsko meso zahtijeva uzgoj u skladu s vrstama, pri čemu se životinje opskrbljuju organski proizvedenom hranom koja ne sadrži antibiotike. Ali jednako je važna i regionalnost. Kratki putovi štede troškove prijevoza, a time i CO2. Na primjer, voće i povrće u prosjeku troše 48 puta više goriva od robe iz regije. Okolišu, kao i vašem vlastitom zdravlju, najviše pomaže mješavina tih dvaju faktora. Dakle: bio i regionalno.
Pristupačna organska hrana
Zvuči jednostavno, ali nije uvijek tako lako u praksi. Organska se hrana smatra skupom. Sada je moguće jesti štedljivo za klimu, organski, zdravo i istovremeno pristupačno. To barem pokazuje aktualna studija o košarici ekološke organizacije WWF Austrija. Njihov rezultat: oni koji jedu zdravije nisu samo dobri prema sebi, nego i prema okolišu. I to, bez trošenja više novca nego prije.
Glavno manje mesa
Konkretno, organizacija savjetuje da slijedite preporuke prehrambene piramide Ministarstva zdravstva prilikom kupovine. Tada ćete automatski pojesti puno povrća, žitarica, voća i mahunarki i malo mesa. Toga se ionako u Austriji konzumira tri puta više nego što su preporučili zdravstveni stručnjaci. Visoka potrošnja mesa troši mnogo površine, proizvodi velike količine stakleničkih plinova i dovodi do prekomjerne gnojidbe tla i vode. Umjesto toga, mahunarke kao što su grah, leća ili slanutak služe barem kao i izvori proteina.
Oni koji na ovaj način promijene svoje ponašanje u potrošnji često mogu pribjeći organskim proizvodima bez trošenja više novca nego prije. To pak smanjuje emisije stakleničkih plinova. „U borbi protiv uništavanja okoliša i klimatske krize, naša je prehrana jedna od najvećih poluga“, kaže Helene Glatter-Götz, stručnjakinja za održivu prehranu u WWF Austrija. „Usporedba košarica WWF-a jasno pokazuje da održiva i zdrava prehrana također može biti pristupačna. Kupnja organskih proizvoda nije stvar luksuza.“
Zelene oznake u dm-u
I dm drogerie markt želi ostaviti najmanji mogući ekološki trag. Kupci jednostavno prepoznaju održive proizvode kod dm-a gledajući na policu, gdje su označeni zelenim oznakama. Ova oznaka prima samo robu čije su oznake održivosti stvarno dobro utemeljene i testirane, na primjer Bio Austria. Iz uvjerenja, dm Hrvatska surađuje s domaćim proizvođačima poput OPG-a Ivan Veselić (džemovi) te MAS-VIN-a (maslinovo ulje), ali i brojnim dugima.
Svojom robnom markom dmBio, dm nudi ekološku hranu po prihvatljivoj cijeni. Naposljetku, konvencionalno proizvedena hrana sadrži do 400 aditiva. Asortiman dmBio u hrvatskim dm prodavaonicama sadrži više od 500 organskih proizvoda s prirodnim okusom i bez nepotrebnih dodataka. Proizvode se s pomoću metoda uzgoja koje štede resurse, radni uvjeti i cijene za poljoprivrednike su pošteni, načini proizvodnje su što učinkovitiji. Privatna robna marka surađuje s priznatim ekološkim certifikatima „Demeter“ i „Naturland“. Budući da je potražnja visoka i postoji bliska suradnja s proizvođačima, mnogi dmBio artikli mogu se u prosjeku dugoročno ponuditi u prosjeku za četvrtinu jeftinije. dmBio je već dobio priznanje „Zelene marke“ za svoj doprinos zaštiti okoliša i očuvanju prirode.
Istraživanje košare WWF-a
Da bi pokazao da zdrava, organska prehrana ne mora biti pretjerano skupa, WWF je stvorio i usporedio dva kolica za kupnju. U tu svrhu upotrijebljeni su statistički podaci o cijenama i potrošnji iz Austrije.
Standardna košarica:
Obitelj s dvoje djece troši 119 eura tjedno na hranu. Kupuje konvencionalne jeftine i brendirane proizvode, ali ne i organske proizvode. U tom se procesu kupuje previše gotovih proizvoda i bezalkoholnih pića, kao i tri puta više mesa nego što preporučuje Ministarstvo zdravlja. Ovo je ne samo nezdravo, već i relativno skupo.
Zdrava košarica:
Obitelj troši istu količinu novca, ali je kupuje drugačije: mnogo više voća i povrća, ali manje mesa i mliječnih proizvoda, zaslađenih pića i gotovih jela. Košarica za kupnju sada se sastoji od 70 posto certificiranih organskih proizvoda. U usporedbi sa standardnom košaricom, klima je time gotovo 40 posto manje opterećena.
