Voli sebe i osjećat ćeš se bolje

Samoljubav je važna spoznaja koja pomaže u tome da promijenimo viđenje samih sebe. Umjesto nedostataka, u središtu će konačno biti pozitivne strane. A rezultati su nemjerljivi.

Tko modernoj ženi plaća sve račune, sastavlja ormare, pomaže joj u nevolji, savršeno kuha njezina omiljena jela i uvijek pri ruci ima maramicu za svaki slučaj? To je upravo žena sama sebi. I zaista se svakodnevno mogu sresti svestrani talenti koji savršeno izgledaju, uspješni su na poslu, savršeno održavaju kuću/stan, s ljubavlju odgajaju svoju djecu, usput trče maraton – a na kraju dugoga dana nikada se ne pohvale riječima: „To si super napravila!“ Umjesto toga stoje nezadovoljne pred zrcalom i kritiziraju se jer im je iskočila bubuljica na nosu. Ili su malo jače u struku. Ili imaju nekoliko bora oko očiju.

Ružna sam

Ovaj je fenomen međunarodno rasprostranjen. Britanska fitness-trenerica Irene Estry i psihologinja Emma Kenny zamolile su stotinu britanskih žena različitih starosnih dobi da jedan tjedan sa sobom nose brojač. Trebaju ga iskoristiti onda kada bi pomislile nešto negativno o svojem izgledu. Zastrašujući je rezultat pokazao da su sudionice brojač koristile u prosjeku 36 puta dnevno. Njemačka profesorica psihologije Monika Sieverding usporedila je muškarce i žene u simuliranim razgovorima za posao. Što su bolje prolazili, to su se muški ispitanici smatrali uspješnijima. Kod ženskih ispitanika to nije bio slučaj, posljedično su sebe podcjenjivale. Čak i dvostruko opterećenje posao – obitelj nije pojačavalo ponos na vlastiti uspjeh: nizozemski znanstvenici sveučilišta Tilburg utvrdili su u svojem dugoročnom istraživanju na 85 000 Norvežanki da majčinstvo čak snižava osjećaj vlastite vrijednosti. Mogući je razlog u činjenici da mnoge majke sve žele odraditi savršeno, s jedne strane za dobrobit svoje djece, a s druge strane kako bi ispunile društvena očekivanja.

Žene su, kako se uvijek kaže, društvena bića. Ne vidimo sebe kao pojedinca, već u povezanosti s drugima. Vrjednujemo mišljenje ljudi iz našega okruženja. Uspoređujemo se s našim okruženjem, a posebice vodimo računa o detaljima. Sve to vodi do činjenice da uvijek iznova na sebi otkrivamo pogreške.

Usredotočenost na vlastitu nedostatnost sprječava i umanjuje vjeru i povjerenje u vlastitu osobnost: „Ako se usredotočim i pažnju usmjerim na svoje slabe strane, umanjit će se moj osjećaj vlastite vrijednosti“, objašnjava bečka psihoterapeutkinja Johanna Zierl. Nije ni čudno – tko uporno naglašava svoje nedostatke, potiskuje sebe u loše svjetlo.

Nisam vrijedna

I negativne percepcije iz djetinjstva poput „Nisam to zaslužila, nisam toga vrijedna“ posebno su kod žena izražene. Uz to je bitno spomenuti i loše uzore iz sadašnjosti: „U našem okruženju uvijek vidimo ‘savršene’ žene, primjerice na društvenim mrežama“, kaže Zierl. Pritom lako zaboravljamo da u tom trenutku samo vidimo sliku ili jedan dio te osobe ili dio života te osobe – to iskrivljuje svijest pa se čini da ljudi često izgledaju uspješnije i sretnije nego što zaista jesu. No osjećaj vlastite vrijednosti dodatno uništava i očekivanje da svi misle da sam odlično. Tako postajemo ovisni o priznanju i pohvali drugih.
Kao i kod drugih ovisnosti, posljedice i u ovom slučaju mogu biti fatalne: „Ako sebe ne volim ili u mnogim aspektima nedovoljno volim, dolazi do permanentnoga podcjenjivanja, do stanja depresije, poremećaja u prehrani, tjelesnih poremećaja“, tvrdi stručnjakinja. Jedini je izlaz iz te situacije riješiti se ovisnosti o mišljenju drugih te vlastitom samosviješću jačati osjećaj prihvaćenosti i priznanja.

Volim se

„Za neke ljubav prema samom sebi djeluje poput egocentrične parole narcisa. Za druge opet djeluje kao općepoznata stvar. Ali samoljubav nije ni stvar narcisoidnosti niti se podrazumijeva“, piše Fabian Wollschläger u svojoj knjizi „Samoljubav (ni)je umjetnost. Energijskom metamorfozom potrebno je prevladati strahove i naučiti voljeti sebe“. Njegovo je uvjerenje: „Samoljubav je dubinska spoznaja da smo uvijek bili potpuni i da ćemo zauvijek biti potpuni.“

Kako bismo to mogli spoznati, važno je promijeniti pogled na sebe. Umjesto mana, za promjenu bismo trebali u središte staviti svoje jake strane. „Samoljubav nije sposobnost s kojom se jedan čovjek rodi, a drugi ju čovjek nema jer mu genetika nije bila povoljna“, tvrdi Wollschläger. Prema mišljenju Johanne Zierl, samoljubav se zasniva na različitim čimbenicima poput socijalizacije, vještina, veza i odnosa, izgleda ili zaposlenja. „Razmislite kojom ste od navedenih sfera zadovoljni. Usredotočite se na nju i pokušajte realnim koracima i ostale sfere usmjeriti u istom smjeru.“

Neophodno je preispitati naizgled savršene uzore: „Koliko je realno da su te osobe uspješne u svemu, ali bez da dio njihova života ispašta? Je li sve to toga vrijedno?“ U odgovoru na ta pitanja može pomoći promatranje sebe kao pojedinca, a ne kao dio kolektiva.

„Svaki je čovjek jedinstven u svojem skladu ličnosti, vještina i iskustava“, tvrdi Zierl. „Tim stavom olakšat ćete sebi proces opraštanja nesavršenosti ili nedostataka ili si čak omogućiti da konačno zavolite sebe.“

Ponosna sam na sebe

Komplimenti upućeni sebi također su dobra metoda da usmjerimo pozornost s vlastitih pogrešaka i usmjerimo ju na vještine. Na žalost, još uvijek se može čuti da su komplimenti precijenjeni. Pritom bi mnogima dobro došlo malo „samopriznanja“. Johanna Zierl preporučuje da se razriješimo ustaljenih postupaka: „Usredotočite se na dio svojega života ili tijela kojim ste zadovoljni i recite si: ‘Ponosna sam na …’ ili pak vodite nešto poput dnevnika u koji ćete svakodnevno unositi tri točke na koje ste ponosni.“

No što ako se ne sjetite tih triju točaka? Pomoći će uvid u pročitanu e-poštu ili aplikaciju za trčanje. Sve su to napredci na koje možemo biti ponosni i zbog kojih sebe možemo pohvaliti. Primjerice, rečenicom: „Bravo, odlično si to napravila!“ ili „Volim se!“ Ili jednostavno: „Sretna sam što postojim!“

O osobi

Johanna Zierl psihoterapeutkinja je u Beču. Njezino je težište rada, među ostalim, na poremećajima u prehrani, depresivnim oboljenjima, terapiji „burn-out“ sindroma i razvoju ličnosti.