Sretniji su ljudi koji govore hvala

Na Badnju večer od sviju se može čuti: Ona mala riječ „hvala“ uz Božić ide kao i svjetlucavi ukrasi i svjetlost svijeća. Time se izražava veselje i cijenjenje onoga drugoga. A te dvije stvari sretnim čine i osobu koja zahvaljuje. A zašto, se jednostavno može objasniti: Onaj, tko osjeća veselje i cijenjenje, svoj život doživljava pozitivnije od drugih osoba koji nedovoljno cijene ono što im se daruje.

Darove ne primamo samo za Božić od naših najmilijih, nego i tijekom cijele godine od sudbine. Prosinac je dobro vrijeme kako biste sagledali još jednom sve one dobre trenutke iz proteklih dvanaest mjeseci. Još bolje je sastaviti popis – sa svim onim lijepim trenucima na kojima smo zahvalni. Razloga za to je mnogo. Jedan od njih je vlastito zdravlje. Još 2003. godine su dva psihologa iz SAD-a, Robert Emmons i Michael McCullough, zamolili oko 200 osoba s kroničnim oboljenjima da deset tjedana vode jedan dnevnik. Osobe uključene u testiranje pritom su podijeljene u tri skupine: Prva skupina treba zapisivati na čemu su zahvalni, druga skupina ono što nije tako dobro uspjelo, a treća je dobila zadatak da izvještava o događajima bez pripisivanja vrijednosti. Rezultat je itekako bio jasan: Ispitanici s dnevnikom zahvalnosti u kasnijim su ispitivanjima pokazali znatno više optimizma, osjećali su se više napunjeni energijom i radosno. K tome su se njihovi simptomi bolesti ublažili i bili su mjerljivo više u formi.

Danas zahvaljujući brojnim istraživanjima znamo da zahvalnost osnažuje srce, smanjuje krvni tlak, pomaže protiv napadaja panike i sprječava depresije. Ona pomaže i protiv osjećaja koji nas čine bolesnima kao što su zavist, ljubomora i strah te je stoga poticajna za skladan život u društvu i odnosima.

Osoba koja je redovito zahvalna osim toga manje pati od fobija i ne obolijeva tako brzo od ovisnosti. I smanjuje se razina stresa, kako su utvrdili psiholozi na Sveučilištu Lüneburg.

Povezanost zahvalnosti s meditacijom

Već i sama zahvalnost je zaslužila zahvalnost. Ipak mnogim osobama teško pada da je iz dubine srca osjećaju, a da ih pritom ne ometaju negativne misli. Jedna jednostavna vježba meditacije može pomoći u tome da se koncentrirate na pozitivne energije. Sve što vam je potrebno je mirna prostorija u kojoj možete zauzeti udoban položaj sjedenja i sklopiti oči, primjerice, kod kuće na kauču. Tako možete neometano postati svjesni vlastitog tijela i pritom opustiti noge, ruke, trup i čeljust. Zatim svoju koncentraciju usmjerite na disanje te si malo po malo prizivajte u sjećanje stvari na kojima ste zahvalni – primjerice, na dragoj osobi u koju se možete pouzdati, na lijep zalazak sunca koji vam je ostao u sjećanju, ili na povoljno kupljen komad prilikom obavljanja kupovine. Važno je da između svake od tih misli izgovorite „hvala“ nakon kojeg slijedi duboki udah i izdah kako bi snaga zahvalnosti u određenom smislu protekla kroz čitavo tijelo. Čim se ponovo osjećate spremnima, lagano pomaknite dlanove, zatim ruke i glavu i otvorite oči. Ako je svijet prije izgledao siv, vrlo je velika vjerojatnost da je sada šareniji i ljepši.

Uvijek postoji nešto na čemu možete biti zahvalni

Još jedna vježba kako biste razvili više zahvalnosti jest izjednačavanje opterećujućih misli. Ako se, primjerice, ljutite zbog kritike koju vam je uputio kolega, zaboravljivosti najbolje prijateljice jer vam je ponovno zaboravila čestitati rođendan, ili neurednog sustanara koji nikada ne slaže posuđe u perilicu, bilo bi dobro upravo kod tih osoba predočiti si njihove dobre karakteristike. Je li kolega, doduše, kritičan, ali i vrlo odan? Je li prijateljica s lošim pamćenjem možda uvijek spremna saslušati vaše probleme? I možda vas onaj neuredni sustanar češće nasmije nego bilo koja druga osoba na svijetu? Onda biste na tome trebali biti zahvalni.

Osim toga, postoje digitalna pomagala kao što je aplikacija za zahvalnost GET-ON koju je razvio psiholog za zdravlje prof. dr. Dirk Lehr u okviru jedne znanstvene studije. Pomoću nje možete, između ostalog, voditi dnevnik zahvalnosti uključujući fotografije, dijeliti trenutke zahvalnosti s drugima, primati obavijesti za vježbanje pažnje i promatrati putem grafova vlastiti napredak.

Pomirenje nas čini sretnima

Dodatno uz dnevnik u kojem bilježite događaje koji su se nedavno zbili možete i dalje gledati unatrag i možda čak iz početka napisati svoj životopis tako što ćete zapisati one prekretnice koje su zaslužile jedno „hvala“. „I pogled u prošlost nas može činiti zahvalnima“, piše televizijska moderatorica Barbara Stöckl u svojoj knjizi „Na čemu da budem zahvalan?“. Pozabaviti se s vlastitom prošlošću, možda čak i s davno zbivenim obiteljskim događajima i pomiriti se s njima, u njezinim je očima „jedan važan korak ka zahvalnosti i životnoj sreći“.

Pravi trenutak za takvo jedno pomirenje? Sigurno je drukčiji kod svake osobe. Ali obiteljsko slavlje poput Božića mogao bi biti dobar početak. Posebno onda kada se ne zahvaljujete samo na kolačima, drvcu, pečenim krafnama i darovima – nego se prisjetite i toga, da se samo s jelom i paketićima ne može provesti nezaboravna večer. Potrebni su, naime, uvijek i ljudi s kojima možete slaviti. Jedno važno „hvala“ na Badnju večer stoga nemojte zaboraviti. A ono glasi: „Hvala što postojite!“

»U svako je veliko veselje umiješan osjećaj zahvalnosti.«
Marie von Ebner-Eschenbach spisateljica.