Menu

Savjeti za putovanje na Island: boravak na čarobnom otoku

Island je prepun tajni i zagonetki koje ne možete pronaći nigdje drugdje na svijetu.

Home » Nadahnuće » Putovanja i savjeti za putovanja » Savjeti za putovanje na Island: boravak na čarobnom otoku - 01.2020

Island je poznat po svom bajkovitom krajoliku i prilično skurilnim stanovnicima. Ali ne samo to: Zemlja je puna tajni i zagonetki koje ne možete nigdje drugdje pronaći na svijetu i koje, ipak, tvore velik dio njezine privlačnosti. Ovdje ćemo otkriti nekoliko njih.

U holivudskoj satiri Roberta Altmansa „The Player“ tajnovita erotska Islanđanka June Gudmundsdottir nam govori o svojoj domovini. Kako bi zavarali potencijalne osvajače, Juneini preci su birali zbunjujuće nazive te su za svoj mali, zeleni otok u jezik uveli naziv „Island“ (ledena zemlja), dok su veliki, ledeni susjedni otok nazvali „Grenland“ (zeleni otok). Istina je zapravo obrnuta: Većinski dio Grenlanda ne može se privređivati te je pokriven snijegom, dok je Island zeleni otok i može se dičiti s toliko prirodnih fenomena kao gotovo ni jedno drugo mjesto na svijetu: aktivni vulkani, blještavi glečeri, bogati vodopadi, krajolici prekriveni lavom i čak usamljene pustinje.

Island je pun tajni i zagonetki koje ne možete nigdje drugdje pronaći na svijetu i koje, ipak, tvore velik dio njegove privlačnosti. Ili poznajete vi zemlju u kojoj postoji službena 13-člana komisija za otkrivanje istine koja se isključivo bavi vilama, vilenjacima, trolovima, gnomima i čudovištem? Ova je komisija, primjerice, potvrdila nakon dvogodišnjeg istraživanja u 2014. godini da u jezeru Lagarfljót doista stanuje čudovište „Lagarfljótsormurinn“ koje je navodno 90 metara dugo i puno grba i izbočina. Prije toga je islandska televizija emitirala snimku poljoprivrednika Hjörtura Kjerúlfa koji živi u blizini, a na kojem se moglo vidjeti nešto što se kretalo poput zmije. A prema riječima časopisa „Iceland Review“ uvijek se iznova javljaju osobe koje su navodno vidjele zmaja, i kako pliva u jezeru Lagarfljót i kako puže po kopnu.

Postojanje ovog magičnog bića na otoku nije samo pitanje vjerovanja, nego gotovo već i prirodni zakon. Jedna studija Sveučilišta Island u Reykjavíku dokumentira da je gotovo dvije trećine stanovnika uvjereno da takvi tajnoviti životni oblici na Islandu doista postoje. Mnogi domaći stanovnici kunu se da ih je već jednom spasilo neko mitsko biće.

Stoga nikoga ne iznenađuje da Island čak ima i vlastitog povjerenika za viljenake: Erla Stefansdottir u jednoj je knjizi zapisala svo svoje znanje vezano uz to. Ova umirovljenica u već pozamašnim godinama otkrila je bezbroj mjesta na kojima obitavaju vilenjaci i gnomi te je nacrtala detaljne zemljopisne karte o vilenjacima za turističku zajednicu. Tu i tamo je angažira i Ured za graditeljstvo u Reykjavíku kako bi već u početku novog građevinskog projekta utvrdila da se planovima neće ometati životni prostor vilenjaka i ostale ekipe.

S druge strane, trezveni kritičari u tome samo vide čistu izmišljotinu. No, činjenica jest da se Islanđani ponekad bacaju i pred buldožere samo da bi zaštitili vilenjake. Tako je bilo kod građevinskih radova na jednoj autocesti između poluotoka Alftanes i Gardabaera, jednom predgrađu Reykjavíka. Priča se da je time bila ugrožena domovina jednog tajnog naroda i jedna vilinska crkva, zbog čega su aktivisti iznudili obustavljanje gradnje kako bi se vilenjaci prvo mogli u miru odseliti. Nerijetko se čak i korigiraju planovi za izgradnju cesta kako se vilenjake ne bi ometalo.

 

U vilinskoj školi

Prirodni duhovi Islanda žive zajedno sa svojim tajnim narodima, takozvanim „Huldufólk“, u starim stijenama. Magnús Skarphédinsson u to se jako dobro razumije. Ovaj stručnjak za vilenjake desetljećima je išao u trag vilama, vilenjacima, trolovima i patuljcima i prikupio preko 12.000 izjava svjedoka iz čitavog svijeta.

Od 1995. godine organizira uzbudljive grupne izlete na skrovitim mjestima na kojima navodno žive mitska bića u kamenjima, stijenama ili, pak, brežuljcima. Skarphédinsson vjeruje da je izolirani geografski položaj Islanda odgovoran za to da je ovaj mît ovdje tako dugo ostao na životu. U vilinskoj školi „Álfaskólin“ koju je osnovao u Reykjavíku možete naučiti puno toga o tajnim, nevidljivim bićima. Na rasporedu su 13 različitih vrsta vilenjaka, tri vrste vila i razlika između gnoma i trola. Onaj, tko sve to temeljito savlada, na kraju školovanja će dobiti čak i diplomu. Vilinska škola „Álfaskólin“ posebice je popularna kod turista koji samo zbog toga dolaze na Island jer žele stupiti u kontakt s ezoteričnim živim bićem.

Neki dolaze i iz sasvim drugih razloga. U mnogim azijatskim zemljama postoji vjerovanje da su djeca, koja su začeta pod polarnom svjetlošću, djeca sreće. Ukupno gotovo dva milijuna turista posjećuje ovaj otok koji broji 330.000 stanovnika. Međutim, gotovo polovica Islanđana smatra da njihova domovina ne može podnijeti još više turista. Što vilenjaci na to imaju za reći, nažalost, nije poznato.

 

Island u kratkom opisu

 

Smještaj

 

Ne samo u glavnom gradu Reykjavíku nego i u hotelima duž 1.300 km duge Kružne ceste, koja vodi oko cijeloga otoka, obavezno je potrebno prije putovanja potražiti odgovarajući smještaj. Zbog manjka smještajnih jedinica sve se više posjetitelja odlučuje i na istraživanje otoka u vlastitoj režiji koristeći kamper (campervaniceland.com).

 

Najomiljenija ruta za putovanje

Najbolje vrijeme za putovanje je u lipnju ili srpnju. Najbolje šanse za doživjeti polarnu svjetlost je između rujna i ožujka. Najpopularnija tura je takozvani „Golden Circle“. Na ovoj se ruti unutar nekoliko dana mogu posjetiti najpoznatije znamenitosti – primjerice, Nacionalni park Þingvellir, koji se nalazi točno na granici između sjevernoameričke i eurazijske tektonske ploče, ili vodopad Gullfoss, crkva Skálholt i vulkanski krater Kerið.

 

Gastronomska ponuda na otoku

Tko putuje na Island, neka sa sobom ponese novac. Ovaj vulkanski otok nije vrlo plodan i mnoge se namirnice moraju uvoziti. Alkohol je skup te se nudi isključivo u posebnim državnim trgovinama i licenciranim gostionicama. Tradicionalna islandska kuhinja je jednostavna i seoska. Poseban specijalitet je „Hreindýr“ (sob).

 

 

 

 

Plava laguna 

Najpoznatiji spa Islanda otvoren je tijekom cijele godine. Najbolje vrijeme za posjet je kasno navečer tako da ljeti možete uživati u ponoćnom suncu i zimi u polarnoj svjetlosti (bluelagoon.com).

Prema gore
OKViše informacija