Manje stvari podrazumijeva više vremena, a minimalizam se jednostavno može uklopiti.
Pospremljeno: djecu se može naučiti minimalizmu
Kada stan postane teren s preprekama od igračaka, vrijeme je da razmislite o odnosu stvari i prostora u stanu. Može li se minimalizam postići i u turbulentnim obiteljskim svakodnevnicama? Može jer manje stvari podrazumijeva više prostora, više novca koji možete uložiti u doživljaje i više vremena koje možete uložiti u izlete umjesto u pospremanje.
„Klonite se samovolje“ – savjetuju Susanne Mierau i Milena Glimbovski u savjetniku za minimalizam „Jednostavno živjeti obitelj“. To znači preispitati se što nam je doista potrebno. Minimalizam se ipak ne događa preko noći. „Kada se nađemo na putu ostvarenja minimalizma, to radimo kako bismo otklonili pritisak. Ne treba nam dodatan pritisak i zadatci u želji da se opustimo“ – upozoravaju Mierau i Glimbovski.
Magičnih „pet R“
Jedna je od začetnica zero waste pokreta, a time i ambasadorica minimalističkoga načina življenja, Bea Johnson. Ona je bila ta koja je „magičnih pet R“ učinila vodiljom toga životnog stila: refuse, reduce, reuse, recycle & rot. Dakle, odbijte ono što vam ne treba, reducirajte ono što već imate i ponovo upotrijebite stvari koje imate. Ako je nešto pokvareno, pokušajte to popraviti prije nego što uklonite. Sve što završi na biootpadu može se kompostirati pa se tako može reducirati na ono najvažnije, ali ujedno i smanjiti otpad.
I djeca pomažu na odgovarajući način
Postupno i djeca mogu učiti kako živjeti minimalistički. Iako maleni još uvijek ne mogu u potpunosti shvatiti zašto neke svoje stvari moraju odbaciti, potrebno ih je postupno educirati o toj temi. Zajedno možete pakirati nekoliko različitih kutija: kutiju sa stvarima koje zadržavate, kutiju sa stvarima koje ćete možda zadržati, kutiju sa stvarima koje se mogu popraviti i kutiju sa stvarima koje vam više ne trebaju. Kutiju sa stvarima koje ćete možda zadržati za početak ostavite nekoliko tjedana po strani. Ako se za tim stvarima pojavi potreba, ostavite ih – a ako se ne pojavi, možete ih pokloniti ili reciklirati.
S obzirom na to da minimalizam podrazumijeva samostalnu izradu određenih stvari (umjesto kupnje), moguće je poslijepodne s djecom organizirati uz DIY radionicu. Pritom će se djeca osjećati ponosno jer su samostalno nešto napravili – a ujedno će naučiti i cijeniti stvari.
Prednosti su takvoga načina života spisateljice sažele ovako: „Djeci je u njihovu razvoju potreban slobodan prostor i u duhovnom i u prostornom smislu, a tako je i kada su u pitanju stvari. Znatiželja i mašta pokretači su razvoja. Redukcija stvara slobodan prostor za interakciju.“
I dosadno se pospremanje također može organizirati bez stresa. Uz nadzor roditelja čak i malena djeca mogu u tome sudjelovati. Umjesto naredbe „Pospremi svoju sobu!“ možete reći: „Započet ćemo s tim da kockice pospremimo u kutiju“, preporučuju Mierau i Glimbovski. Potrebno je stvoriti više mogućnosti za čuvanje stvari. Ako na kutije nalijepimo odgovarajuće fotografije, djeci će biti lakše pospremati.
Sadržaj kutija mjesečno se može mijenjati kako bi se ponovno otkrile stvari koje posjedujemo. Ono čime se i ne koristimo toliko često možemo ostaviti u podrumu ili na tavanu.
Manje stvari, više mjesta
Sustav Capsule wardrobe možda i nije nov, ali je još uvijek odlična metoda slaganja ormara. Ideja je koja se iza toga krije: ograničen broj komada odjeće koji se daju kombinirati i sezonski mijenjati. No to ne vrijedi samo za roditelje, već i za djecu jer u trenutku kada se djeca odluče samostalno oblačiti, obično nastaju divlje kombinacije boja ili outfiti koji ne odgovaraju vremenskim prilikama – primjerice princezasta haljinica zimi.
Rješenje može biti kutija za odjeću koju maleni jednostavno mogu dohvatiti. U njoj se nalaze osnovne stvari koje se mogu kombinirati i odgovaraju godišnjem dobu. Minimalan trošak za maksimalan rezultat.
