Menu

Što je ženama svakodnevno potrebno

Mikrohranjive tvari i slično za svaku životnu fazu.

Home » Zdravlje » Što je ženama svakodnevno potrebno - 08.2019

Od puberteta preko trudnoće do klimakterija – svaka faza u životu žene postavlja posebne zahtjeve opskrbi hranjivim tvarima.

Žene se u usporedbi hrane svjesnije od većine muškaraca. Češće uključuju voće i povrće u svom prehrambenom planu, jedu manje mesa i više paze na udio šećera, masti i kalorija. Sve veći udio hrani se vegetarijanski ili vegano. No posebno su mlade žene često pod jakim utjecajem aktualnih ideala ljepote i svoje znanje o prehrani i zdravlju koriste da bi bile što bliže tim idealima. Više od polovice žena već je češće isprobalo dijete. Ne samo time postoji opasnost da svoje tijelo ne opskrbe dovoljno.

„Ali i izvan posebno zahtjevnih životnih faza kao što su pubertet, trudnoća i klimakterij, žena imaju razmjerno visoku potrebu za vitaminima, mineralima i elementima u tragovima“, objašnjava bečka stručnjakinja za prehranu dr. Sonja Schwinger. Na temelju menstruacije, unosa hormona i višestrukog opterećenja kao zaposlene majke žene u svakodnevici trebaju prilagođenu opskrbu mikrohranjivih tvari. Čak i prehrambeni trendovi koji dokazano potiču zdravlje kao što je post u intervalima mogu potaknuti potrebu za odgovarajućim dodatkom.

Ujednačenije od puberteta

Njemačka studija pokazala da 85 posto svih djevojaka i žena od 14 godina ne unosi dovoljnu količinu vitamina D i folne kiseline (vitamin B9). Zbog mjesečnice uz to može opasti razina željeza u krvi (vidi okvir za nedostatak željeza). „Ti nedostaci mogu se jednostavno otkriti krvnim pretragama, primjerice u okviru godišnjeg sistematskog pregleda“, kaže Schwinger. Tipična opterećenja tijekom menstruacije kao što su grčevi, mučnine, proljev i glavobolja često se mogu suzbiti unosom magnezija, B vitamina, Omega-3 masnih kiselina i gama-linolenskom kiselinom. K tome dolazi da je i planiranje obitelji i dalje domena žena. Moderna kontracepcijska sredstva koja sadrže estrogene kao što je pilula utječu na opskrbu tijela mikrohranjivim tvarima kao i preparati za klimakteriji koji sadrže estrogene. To vrijedi prije svega za najvažnije B vitamine, vitamin C i magnezij.

Element u tragovima cink igra veliku ulogu kod stvaranja hormona i često se kao dodatak preporučuje kod kožnih problema. Nije uvijek dovoljna uravnotežena prehrana za izjednačavanje ove povećane potrebe.

Želja za djecom i trudnoća

Prehrambeni plan trudnica znatno utječe na tijek trudnoće i razvoj nerođenog djeteta. U međuvremenu je poznato da se time može odrediti sklonost za kasnije alergije djeteta. Schwinger: „Potreba za hranjivim tvarima u toj se fazi većim dijelom može pokriti svjesnim unosom voća i povrća, ali potreba za pojedinačnim vitaminima i mineralima u to vrijeme može porasti do 100 posto.“

Kod određenih mikrohranjivih tvari u načelu se preporučuje unos dodataka prehrani. U to se u prvom redu ubraja folna kiselina koja bi se trebala unositi već pri planiranju trudnoće. Uz to dolaze jod i željezo, često i B vitamini, vitamin D, magnezij i cink. Nezasićene Omega-3 masne kiseline ne igraju važnu ulogu samo za nerođenu bebu. Pretpostavlja se da se smanjuje rizik od nedonoščadi, kasnijih alergija djeteta i za poslijeporođajne depresije ako trudnice unose dovoljnu količinu. „Trudnice bi trebale najmanje dva puta tjedno jesti masne morske ribe kao što su losos, haringa i skuša“, preporučuje Schwinger.

„Kao alternativa, odn. dodatak ribljim jelima moguće je unositi biljna ulja repe, soje, shisa, lana i oraha ili dnevnu porciju oraha i badema.“ Budući da je majčino mlijeko u svakom pogledu najbolja prehrana za bebu, stručnjaci preporučuju da se bebe doje najmanje do 6. mjeseca života. U to se vrijeme ne povećava samo potrošnja energije majke znatno, nego bi se i opskrba mikrohranjivim tvarima trebala individualno prilagoditi kao i u trudnoći.

Hormonalna promjena u klimakteriju

Klimakterij može nastupiti već u dobi od 40 godina. Proizvodnja estrogena i progesterona tada znatno opada. Schwinger: „Hormonalna neproporcionalnost pospješuje rizik od osteoporoze i oboljenja srca i krvotoka.“ Uz to dolaze često tipični simptomi klimakterija kao što su valunzi, umor, promjene raspoloženja, glavobolja i suhe sluznice. Stanje hormona provedeno u laboratoriju može odrediti stvarno stanje.

„Prehrana, kretanje i hormonalna terapija u biljnom i homeopatskom obliku primjerice putem bioidentičnih hormona omogućuju tad po potrebi brzo izjednačenje i time nestanak simptoma.“ Najpoznatiji od tih biljnih sastojaka su izoflavoni i lignani crvene djeteline i soje, koji prema studijima smanjuju tipične simptome klimakterija i mogu imati pozitivan utjecaj na gustoću kostiju i vrijednosti masnoće u krvi. Sadržani su primjerice u Doppelherz aktiv Meno kapsulama od crvene djeteline ili the wellness co. tabletama izoflavoni plus griffonia.

Shvatite nedostatak željeza ozbiljno

Smetnje u koncentraciji i spavanju, umor, promjene raspoloženja i čak depresije: To su samo neki od sindroma koji mogu biti posljedica nedostatka željeza. Najčešća bolest zbog nedostatka pogađa čak 10 do 20 posto svih žena reproduktivne dobi. Razlog tome većinom su gubici krvi tijekom mjesečnice te prehrana s niskom količinom željeza i dijete. Ali i starije žene, sportašice koje se bave sportom za koji je potrebna izdržljivost, vegetarijanke i žene s kroničkim oboljenjima želuca/crijeva češće su pogođene problemom.

U trudnoći se problem povećava jer je potrebno stvoriti do 40 posto više krvi jer se rastuća maternica dovoljno prokrvljuje. Standardna terapija lijekovima u slučaju nedostatka željeza sastoji se od tableta koje se unose zajedno s vitaminom C, voćem bogatim voćnim sokovima ili kiselinama. Ali preparati sa željezom nekada mogu imati neugodne nuspojave kao što je zatvor ili bolovi u trbuhu. Neke osobe osim toga ne upijaju željezo iz tablete u dovoljnoj količini u crijevu. Prirodna su alternativa preparati sa željezom iz curry listova koji su dobro probavljivi.

Značenje vitamina D

Dugo se vremena vitamin D zbog utjecaja na gustoću kostiju primijenjivao u sprječavanju i terapiji osteoporoze. No aktualni rezultati istraživanja pokazuju da ovaj vitamin ima još veći utjecaj na zdravlje. Vitamin D je u biti prije hormon nego vitamin. Receptori za vitamin D nalaze se praktički u cijelom tijelu, zbog čega ne čudi da djeluje u gotovo svim tkivima i organima. Poznato je da vitamin D nije bitan samo za zdravlje kostiju, nego i za regulaciju imunosnog sustava.

Nedostatak vitamina D između ostaloga dovodi do povećane sklonosti prema zarazama. Posebice u jesenskim i zimskim mjesecima razina vitamina u tijelu postaje oskudna jer nije samo intenzitet upijanja sunčevih zraka preniska, nego gotovo da i nema izravnog sunčevog zračenja. Nedostatak vitamina D u Austriji se posebno često utvrđuje kod starijih i pretilih osoba i žena s autoimunim bolestima kao što je hipotireoza ili s kronički iritabilnim crijevima.

Protiv starenja iznutra

Koenzim Q10 i beta karoten
Radikalni sakupljač koenzim Q10 štiti stanice uz vitamin E i vitamin C od utjecaja okoliša i prijevremenih oštećenja kože. Isto tako vitamin A pomaže očuvanju zdravlja kože i sluznica. Prvi stupanj vitamina A beta karoten stoga je omiljeni dodatak prehrani (npr. Abtei beta karoten plus kapsule)

Cink
Cink stimulira stanice kože, potiče rast kose i štiti od upala. Element u tragovima preporučuje se kod ispadanja kose i kod nečiste kože i bubuljica (npr. Aurita kapsule za jačanje kose).

Zemlja kremenjača
Silicij je važan građevni element za kosti, hrskavice, kožu, kosu i nokte i posebice pomaže kod tanke kose, noktiju sklonima pucanju, ispadanja kose, problema s vezivnim tkivom i općenitih problema s kožom (npr. Mivolis zemlja kremenjača + kalcij).

Omega-3 masne kiseline
Djelotvorno oružje protiv upala u tijelu koje oštećuju stanice i zbog kojih koža prijevremeno stari, može se pronaći u masnim morskim ribama, ulju i sjemenkama lana, konoplji i ulju konoplje te arašidima, a može se unositi i u obliku kapsula (npr. Dr. Dünner Linomega Omega 3 kapsule).

Biotin
Vitamin B7 topiv je u vodi i dio je kompleksa vitamina B te je važan za zdravu kožu, kosu i nokte. Dobri izvori biotina između ostaloga su jetrica, neoljuštena riža, sojine sjemenke, žumanjak, zobene pahuljice, špinat, leća i arašidi (npr. Mivolis tablete zemlja kremenjača + cink + biotin).

Prema gore
OKViše informacija