Menu

Imate li prevelika očekivanja

Kako očekivanja utječu na naše živote.

Home » Život » Imate liprevelika očekivanja - 06.2016

Očekivanja su jača od naših skromnih želja jer se mogu ispuniti. Začudo, prije ćemo očekivati da se obistini nešto negativno. Sva sreća što se takva očekivanja ne ispune baš svaki put!

Hotelska soba, kao iz snova, čista, udobna, s prekrasnim pogledom na more. Vrijeme, kao iz snova, sunčano, bez ijednog oblačka, tek tu i tamo zapuhne hladniji povjetarac. Ljudi, kao iz snova, ljubazni, pristupačni, gostoljubivi.

Partner, kao iz snova, u skladnom ste odnosu, romantičnom, punom ljubavi. Djeca, kao iz snova, dobra, poslušna, krotka. Cijeli godišnji odmor, kao iz snova. Tako obično zamišljamo stvari prije nego što se dogode u stvarnom životu. I dok naša očekivanja rastu, stvarnost nam servira duboko razočaranje. Pa nas dočeka sićušna hotelska soba, s pogledom koji se pruža na neko gradilište, velika je vjerojatnost da će biti kiše, vlada dosadno raspoloženje, članovi obitelji su posvađani. Ako se naša očekivanja ne ispune, preostaju nam dvije mogućnosti: možemo biti razočarani i ljutiti se ili možemo opušteno prihvatiti situaciju i nastojati od najkiselijeg limuna napraviti limunadu.

Sanjarske predodžbe

Očekivanja su podmukla jer se preko njih upuštamo u predviđanje budućnosti pa vidimo svijet kakav priželjkujemo da bude. To se barem događa kada se nečemu radujemo kao što je, na primjer, godišnji odmor ili, općenito, ljeto. Očekujemo da će klima biti poput klime u Keniji, a dnevni sadržaji poput onih za odmora uz planinsko jezero; očekujemo večernje raspoloženje kakvo dijelimo kada smo u društvu prijatelja, i to onih pravih šaljivaca.

Očekivanja nisu ništa drugo doli naša nadanja i želje.

Stvarnost se neće nužno podudarati s našom maštom, a što neispunjena očekivanja budu veća to će i naše razočaranje biti veće. Pritom je pesimistima lakše jer oni od života ne očekuju da bude poput koncerta iz snova, ili farme konja, ili šećerne lizalice, ili kako vam drago. Vjerojatno su u pravu. Međutim, sve u životu ovisi o našem pristupu i ako neprestano budete očekivali najgore, nećete riješiti nijedan problem. Baš naprotiv! Očekivanja nisu ništa drugo doli naša nadanja i želje. Odražavaju naše istinske želje, a logično je da si priželjkujemo nešto dobro. Ne moramo ni u čemu pretjerivati pa zamišljati palaču od zlata kad nam se nudi neki lijep hotel.  Isto tako trebamo biti svjesni toga da nam se može dogoditi drukčiji ishod od onoga koji smo prethodno bili zamislili. Što su naša očekivanja manja, to je manje vjerojatno da ćemo se razočarati u dobiveno. Logično. Moguće je da ćemo čak biti pozitivno iznenađeni. No: „Vjerovanje u to da nas mala očekivanja spašavaju od razočaranja, naziva se defenzivni pesimizam. Bilo kako bilo, mala očekivanja neuspjeh ne čine manje bolnim“, piše Tali Sharot u svojoj knjizi „Optimističan mozak – zašto ne možemo ništa drugo nego misliti pozitivno“. Prema tome, očekivanja negativnog daju lošije rezultate, a uz to „ne štite nas od negativnih emocija kada dođe do nekog negativnog ishoda.“

Shrî Ramakrishna, narodna poslovica

»Kako siješ tako češ i žeti.«

Uzajamni utjecaj

Očekivanja su podmukla jer se preko njih upuštamo u predviđanje budućnosti pa vidimo svijet kakav priželjkujemo da bude. To se barem događa kada se nečemu radujemo kao što je, na primjer, godišnji odmor ili, općenito, ljeto. Očekujemo da će klima biti poput klime u Keniji, a dnevni sadržaji poput onih za odmora uz planinsko jezero; očekujemo večernje raspoloženje kakvo dijelimo kada smo u društvu prijatelja, i to onih pravih šaljivaca. Stvarnost se neće nužno podudarati s našom maštom, a što neispunjena očekivanja budu veća to će i naše razočaranje biti veće.

Očekivanja nisu ništa drugo doli naša nadanja i želje.

Pritom je pesimistima lakše jer oni od života ne očekuju da bude poput koncerta iz snova, ili farme konja, ili šećerne lizalice, ili kako vam drago. Vjerojatno su u pravu. Međutim, sve u životu ovisi o našem pristupu i ako neprestano budete očekivali najgore, nećete riješiti nijedan problem. Baš naprotiv! Ne moramo ni u čemu pretjerivati pa zamišljati palaču od zlata kad nam se nudi neki lijep hotel.  Isto tako trebamo biti svjesni toga da nam se može dogoditi drukčiji ishod od onoga koji smo prethodno bili zamislili. Što su naša očekivanja manja, to je manje vjerojatno da ćemo se razočarati u dobiveno. Logično. Moguće je da ćemo čak biti pozitivno iznenađeni. No: „Vjerovanje u to da nas mala očekivanja spašavaju od razočaranja, naziva se defenzivni pesimizam. Bilo kako bilo, mala očekivanja neuspjeh ne čine manje bolnim“, piše Tali Sharot u svojoj knjizi „Optimističan mozak – zašto ne možemo ništa drugo nego misliti pozitivno“. Prema tome, očekivanja negativnog daju lošije rezultate, a uz to „ne štite nas od negativnih emocija kada dođe do nekog negativnog ishoda.“

Osjećati u budućnosti

Nije teško proizvesti takvo jedno samoispunjavajuće proročanstvo. Ne morate čitati stručnu literaturu ni tražiti savjet stručnjaka da biste to znali. Jedino morate stvarati najbolje predodžbe, a očekivati da se dogodi nešto dobro. Nekima je to jako teško, što je smiješno. Brige, problemi, loša iskustva i sumnje u samoga sebe najbolje će otjerati dobre misli. Pa neće se neki oronuli hotel odjednom pretvoriti u luksuznu suitu samo zato što je netko zamislio da bi hotel trebao izgledati baš kako je zamislio. Ni kišni oblaci neće nestati samo zato što je netko obukao kupaći kostim. Očekivanja proizlaze iz iskustava i sjećanja. Prvo gledamo u prošlost, a zatim oslikavamo budućnost. Upravo o prošlosti ovisi hoće li budućnost imati pozitivne ili negativne boje. Ako smo nekada jako izgorjeli na suncu, vjerojatno se više ne možemo tako dobro opustiti na plaži.  Osjećaji i očekivanja utječu i na naš pogled na svijet. Ako trudnica šeće gradom, zamijetit će neobično puno majki. Ili, ako obrnuto postavimo stvari, pesimisti često previde dobre, a optimisti loše stvari.

ples na kiši

Preobražaj. Nije uvijek sve točno onako kako očekujemo da bude. No, čak se i na kiši može plesati!

Lijepa iskustva

Zvučni jednostavno.  Potražite cilj i odaberite želju. Mislite pozitivno. Očekujte da sve i bude onako kako ste zamislili. I eto! Proročanstvo se ostvarilo jer smo na tome automatski radili, jer misli utječu na djela iz čega se rađaju nova iskustva koja opet obilježuju naše misli. Zapravo, sve ovisi o iskustvima. Ona su ključ optimizmu, što znači: ako dosad nismo skupili dobra iskustva za kojima naknadno možemo posegnuti kako bismo ojačali vlastiti optimizam, onda moramo početi skupljati nova iskustva. Moramo malo riskirati. Moramo biti otvoreni i imati povjerenja u sebe. Moramo znati sanjariti, a da ne gubimo tlo pod nogama. Moramo znati što želimo i kako to postići. Ako u nečemu ne uspijemo, ne smijemo odustati. Moramo učiti iz pogrešaka, dizati se, nastavljati jer se isplati. Tako vlastito iskustveno blago obogaćujemo lijepim doživljajima koja opet utječu na naše misli. Trebamo tako nastaviti.

djeca u muzeju

Alternativa. Vi samo morate znati kako si pomoći kada se okolnosti promjene.

Zalaganje usmjereno na rješenje

Zbog pozitivnih očekivanja možemo se prestati truditi jer ćemo olako smatrati da će sve već nekako doći na svoje. Duhovna lijenost će nam se obiti o glavu i dogodit će se upravo suprotno od  očekivanog. Dakle, sami moramo nešto poduzeti kako bi se proročanstvo ispunilo. Tek tada će se bilo koji ishod moći promijeniti. No za nekog optimistu to ni u kojem slučaju ne smije biti razlog za očajanje. On analizira problem, no ne predugo jer tako guši svoje raspoloženje. Umjesto toga, čim prije počinje tražiti rješenje i tako odmah podiže svoje raspoloženje. Optimist će opušteno prihvatiti hotelsku sobu u katastrofalnom stanju ili olujne oblake koji onemogućuju vrtnu zabavu. Pronaći će alternativu. Iz svake situacije će izvući najbolje jer zna da su i teška vremena prolazna, da obitelj i prijatelji mogu pomoći. Osim toga, optimist se raduje onome što ima. Na primjer, samom godišnjem odmoru

Optimist će uživati u onome što ima.

Jedan je optimist: više

Savjeti kako pesimisti mogu postati optimisti.

Prvo. Nemojte zdvajati nad problemima. Umjesto toga potražite rješenje i alternativu.
Drugo. Oprostite samima sebi i imajte na umu da ne možete uvijek sve napraviti na ispravan način. Zbog pokojeg neuspjeha neće propasti svijet.
Treće. Oslonite se na vlastite snage i sposobnosti. Osvijestite spoznaju da možete sve.
Četvrto. Skupljate nova iskustva i usudite se riskirati.
Peto. Probajte zamisliti kako bi to bilo kada bi vam sve polazilo za rukom umjesto da neprestano očekujete najgore.
Šesto. Izbjegavajte pesimiste i ljude koji vam ne čine dobro.
Sedmo. Prihvatite konstruktivnu kritiku, negativnu nemojte uzimati u obzir. Svatko zaslužuje da se drugi prema njemu ophode s poštovanjem.
Osmo. Navečer se još jednom prisjetite lijepih doživljaja tog dana i razmislite na čemu sve morate biti zahvalni.

Helmut Berger

Helmut Berger – živi i radi u Beču, rado se bavi proučavanjem ljudi, glazbe, umjetnosti i kulture te o njima i piše. Osobito ga veseli što tako uvijek otkriva nešto novo, prepoznaje neke nove odnose i tako skuplja iskustva. U njegovome društvu nikada nije dosadno.

Andrea Fehringer & Thomas Köpf

Andrea Fehringer & Thomas Köpf su novinari i književnici, predavači sa Sveučilišta i Visoke škole u Beču. Vode seminare književnog pisanja, a sami su napisali ukupno 36 knjiga u što je uključeni njihov rad kao pisaca iz sjene (ghostwriting).

Prema gore
OKViše informacija